TORONTO - “Recesija je iza nas, sada se moramo okrenuti bržem gospodarskom rastu”, poruka je svjetskih lidera koji su se tijekom vikenda okupili u kanadskom Torontu, na summitu G20, grupe koja obuhvaća sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) i Rusiju (G8) te 12 najvećih zemalja u razvoju.
O važnosti njihova susreta dovoljno govori već i činjenica da zemlje G20 daju oko četiri petine svjetskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP). Samo u zemljama G8 proizvede se više od polovice svih roba i usluga u svijetu, a zajedno s državama poput Kine, Indije, Indonezije, Južne Koreje, Meksika, Brazila i Argentine, radi se o grupi koja doslovno diktira kretanja u svjetskom gospodarstvu, ali i politici.
Kina ne da svoj yuan
Dvodnevni summit u Torontu, četvrti susret čelnika G20 od početka krize, nije protekao u miru. Naime, već u subotu stotine prosvjednika prodefilirale su ulicama Toronta, porazbijavši izloge i zapalivši poneki automobil, zbog čega ih je kanadska policija i uhitila 130.
U dvorani u kojoj se održavao summit nije baš vladalo suglasje među sudionicima. Najviše iskri frcalo je oko toga treba li u završnoj izjavi uopće spomenuti kineski juan. No, kineski su se dužnosnici usprotivili spominjanju njihove “narodne valute” u deklaraciji, pa je ona, barem prema podacima koje su do novinara dopirale danas poslijepodne, ipak “ispala”.
Za Peking je to, naime, pitanje unutarnje politike.
Podjelu između bogatih i siromašnijih izazvao je i pokušaj ograničavanja proračunskih manjkova. Prvotni je cilj bio prepoloviti proračunske manjkove do 2013. te potom stabilizirati njihov udio u BDP-u do 2016. godine. No, tomu su se usprotivile manje razvijene članice.
- To je drakonski, malo preteško i pretjerano. Neke zemlje to neće moći uraditi. Jasno je da su rezovi potrebni, ali zar baš tom brzinom? - zaprijetio je brazilski ministar financija Guido Mantega.
O porezu na banke ništa
Suglasnost je do danas popodne izostala i oko uvođenja poreza na banke. Na tom porezu ustrajale su Velika Britanija i Njemačka, kako bi natjerale financijski sektor da snosi teret budućih kriza, ali dio drugih zemalja predvođenih Kanadom se usprotivio, strahujući kako bi to moglo usporiti oporavak njihovih gospodarstava. Stoga se u prijedlogu završne izjave, koja je danas procurila u medije, zemljama daje mogućnost izbora oko toga kad i kako oporezovati dobit banaka.
- Na žalost, unutar G20 nemamo zajednički stav ni oko oporezivanja banaka niti oko oporezivanja financijskih transakcija - požalila se Merkel.