Summitom G7 prošle je godine dominirala tema potencijalnih trgovinskih ratova kojima je prijetio američki predsjednik Donald Trump. Ove godine summit se događa u debeloj sjeni rata na Bliskom istoku, koji je izazvao kaos na tržištima nafte i u globalnim opskrbnim lancima te rasplamsao inflaciju.
No, za razliku od prošle godine, kada su europske zemlje još pokušavale udobrovoljiti američkog predsjednika hodajući oko njega kao po jajima, ove godine Trump bi se trebao suočiti sa znatno emancipiranijom publikom, neimpresioniranom njegovom nerazumnom odlukom o napadu na Iran i pritiskom tog rata na njihova vlastita gospodarstva.
Kako navodi Politico, suprotstavljanje Trumpu europskim političarima danas često donosi političke bodove. Summit je odgođen za jedan dan kako ne bi koincidirao s Trumpovim rođendanom. A američki predsjednik u Évian-les-Bains, grad na francuskoj strani Ženevskog jezera, dolazi baš u trenutku kada se, kako tvrdi, završava finalni tekst memoranduma o suglasnosti s Iranom, dokumenta koji će služiti kao polazna točka u pregovorima i označiti početak 60-dnevnog primirja. U roku od 30 dana Hormuz bi trebao biti otvoren.
Iako je glavna tema summita ekonomska, okupljeni čelnici neće moći izbjeći razgovore o situaciji na Bliskom istoku. Ono što se zasad zna jest da europske zemlje (kroz inicijativu Londona i Pariza) nude pomoć u razminiranju Hormuškog tjesnaca.
Gosti iz Azije i Bliskog istoka
Osim nezadovoljnih europskih saveznika, u Francusku stiže i japanska premijerka Sanae Takaichi, koja će prvi put biti na summitu G7.
Europske zemlje, osim pitanja energenata, na summitu će razmišljati o problemima s cijenama i dostupnošću hrane, koji se naziru na horizontu, također zbog hormuške krize i prekida opskrbe gnojivom iz zaljevske regije.
Politico podsjeća da je pitanje carina već raspravljeno i da neće biti visoko na dnevnom redu.
Trump je dosad bio taj koji je kritiziralo druge čelnike. Primjerice, za svojeg domaćina Emmanuela Macrona rekao je da on “uvijek sve pogrešno shvati” i da, uostalom, neće još dugo biti šef države. Međutim, u međuvremenu se i sam našao na meti žestokih komentara; primjerice, Friedrich Merz, njemački kancelar, rat protiv Irana ocijenio je kao “katastrofu”.
Međutim, zapadne saveznike i dalje povezuju zajednički interesi. Kao prioritetne teme, Macron je naveo, redom, “globalne ekonomske neravnoteže, industrijski višak kapaciteta, premalu razinu ulaganja, prevelik javni dug, deregulaciju i slabo privatno ulaganje u manje razvijenim zemljama”. Spomenimo da se krajem prošle godine navodno razmišljalo o pozivanju Kine na summit, ali od toga se odustalo, među ostalim zbog protivljenja Japana.
Francuska je u prvi plan dnevnog reda pogurala i pitanje rata u Ukrajini, ali i sustav globalnog ekonomskog upravljanja, opskrbnih lanaca kritičnim mineralima i pitanje umjetne inteligencije. Očekuje se dolazak čelnika Anthropica, OpenAI‑ja, Googlea i Mistrala.
Zanimljivost je da je prvi put na agendi i tema karcinoma, među ostalim i suradnja na istraživanju i smanjivanju stopa smrtnosti.
Macron priprema grandiozan doček
Francuski predsjednik igrat će i na kartu grandioznog dočeka, što američki predsjednik jako voli. Baš kao što je s pompom dočekan nedavno u Pekingu i proveden tajnovitim sjedištem tamošnje Komunističke partije, i Macron je za Trumpa izvukao crveni tepih te organizira večeru u dvorcu Versailles.
Trump u Francusku stiže u ponedjeljak ujutro, nakon što odgleda UFC borbu na južnom travnjaku Bijele kuće za svoj 80. rođendan. Iznenađenja su svakako moguća. Podsjetimo, s posljednjeg summita održanog u Kanadi Trump je otišao ranije. “Ljudi upoznati s raspravama rekli su da je njegova odluka o odlasku posljedica toga što ga je iziritirao Emmanuel Macron, koji je posjetio Grenland i usprotivio se njegovim planovima da preuzme kontrolu nad otokom, kao i nedostatka interesa američkog predsjednika za sastanak s ukrajinskim vođom Volodimirom Zelenskim”, piše Financial Times.
Zelenski se očekuje i na ovom susretu čelnika G7, točnije na radnom sastanku u utorak. Na ovom summitu ključni gosti bit će i oni iz bliskoistočnih zemalja. Prvi put na summit G7 stiže sirijski predsjednik Ahmed al‑Šara, a sudionici su i katarski šeik Tamim bin Hamad Al Thani te Mohamed bin Zayed Al Nahyan, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata. Na listi gostiju su i Narendra Modi, Abdel Fatah el‑Sisi, Luiz Inácio Lula da Silva, južnokorejski predsjednik Lee Jae‑myung i predsjednik Kenije William Ruto.
Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman bio je pozvan, ali se ispričao zbog ranije preuzetih obveza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....