GAZA NA RUBU

Što slijedi nakon primirja i tko će preuzeti vlast?

Mirovni sporazum otvara teška pitanja o razoružanju, obnovi, novoj vlasti i ulozi međunarodne zajednice
 Eyad Baba/Afp
Mirovni sporazum otvara teška pitanja o razoružanju, obnovi, novoj vlasti i ulozi međunarodne zajednice

"Sada slijedi težak posao", riječi su kojima je Michael Oren, bivši izraelski ambasador u SAD-u, opisao stanje u odnosu Izraela i palestinskog korpusa nakon summita u Sharm El-Sheiku i potpisa na sporazum o prekidu vatre u pojasu Gaze.

Aaron David Miller, bivši američki bliskoistočni pregovarač, upozorava da Trump mora biti angažiran sve vrijeme. Miller tumači da će, ako Trump izgubi interes za Bliski istok, Gaza ubrzo izgledati kao 6. listopada 2023. (dan prije terorističkog napada na Izrael), "bio Hamas uključen ili ne". Angažman je utoliko važniji jer je, kako kaže Lucy Kurtzer-Ellenbogen iz Instituta Middle East, možda najveći izazov nepostojanje mogućnosti da koraci slijede jedan drugi. "Sve se mora događati istovremeno", poručila je.

U toj istovremenosti ističu se dva momenta. Prvi je pitanje Hamasove kontrole vlasti u pojasu Gaze. Trenutačno borci tog palestinskog militantnog pokreta uređuju na tom prostoru. Reuters je u ponedjeljak javio da su ubili najmanje 33 ljudi, tvrdeći da je riječ o pripadnicima bandi i kolaboracionistima. Ova vijest otvara možda i presudno pitanje opstanka mirovnog sporazuma; hoće li se Hamas pristati potpuno povući iz uprave u pojasu Gaze, što podrazumijeva i njegovo civilno krilo koje je i dalje snažno kod lokalne populacije?

Kako će se provesti razoružavanje vojnog krila: tko će biti snage koje će ući u njihove baze i pokušati im oduzeti oružje? Kako oduzeti osobno naoružanje, primarno kalašnjikove, borcima koji smatraju da im je automatska puška jedino jamstvo osobne sigurnosti?

image
-/Afp

Izrael se obećao povući, ali koja će sila potjerati njegovu vojsku ako se ne bude pridržavala rokova, osobito ako nastanu teškoće u Hamasovu ispunjavanju uvjeta?

Istodobno bi trebalo formirati tehnokratsku upravu koja će upravljati pojasom Gaze, što podrazumijeva reformiranje Palestinske samouprave i što je korak koji traži mnogo vremena, a možda bi bilo bolje početi iznova te kreirati neku vlast koju bi prihvaćao palestinski korpus i u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. Postoji osoba za koju lokalni izvori smatraju da bi mogla pomoći u kreiranju nove vlasti, Marwan Barghouti, ali njega je Izrael odbio pustiti na slobodu. Dio stručnjaka smatra da se njegovu izlasku iz doživotnog zatvora protivi osobno izraelski premijer Benjamin Netanyahu jer je svjestan da može djelovati pomirujuće na većinu palestinskih frakcija, što bi stvorilo uvjete formiranja države.

Trump zaprijetio Hamasu: ‘Ili će se razoružati sami, ili ćemo mi to učiniti - brzo i nasilno‘

Prijelazna vlast, u kojoj, što je jako dobra vijest, vrlo vjerojatno neće sudjelovati bivši britanski premijer Tony Blair, mora imati snage sigurnosti koje će joj omogućavati provedbu odluka. Treba ih oformiti, vidjeti iz kojih će zemalja doći, definirati zapovjednu strukturu, opremiti, uspostaviti modus operandi, primjerice, kako će djelovati ako se nađu pod napadom, hoće li djelovati kao UN-ovi čuvari mira ili će djelovati kao graditelji mira? Kurtzer-Ellenbogen zaključuje da je trenutačno primirje "dobrodošla i značajna, ali krhka pauza". Sada je pitanje "hoće li se ono potpuno urušiti i poslužiti samo kao prilika objema stranama da se pregrupiraju, a ne kao odskočna daska za napredak u tim pitanjima. To će ovisiti o predsjedniku Trumpu i drugim akterima s kojima koordinira djelovanje."

Pojas Gaze nasušno treba novac da bi se pokrenula obnova, da bi ljudi imali gdje živjeti i raditi budući da je infrastruktura razorena izraelskim napadima. Prema ranijim ovogodišnjim procjenama UN-a, cijena obnove penje se na 53 milijarde dolara. Tko će dati taj novac? Situaciju bi mogao zakomplicirati Izrael ako nastavi s destruktivnim politikama na Zapadnoj obali koje će ruinirati ideju stvaranja palestinske države.

Trump, kako prenosi AP, po tom pitanju ostaje nedorečen: "Na povratku u SAD u ponedjeljak navečer, Trump je odbacio pitanja o neovisnoj palestinskoj državi i rekao novinarima da je to odvojeno od njegova plana za obnovu Gaze. ‘Mnogi ljudi vole jednodržavno rješenje. Nekima se sviđa rješenje s dvije države. Morat ćemo vidjeti‘, rekao je Trump, dodajući: ‘U nekom ću trenutku odlučiti što smatram ispravnim, ali ću biti u koordinaciji s drugim državama i drugim zemljama.‘"

Ovo su uznemirujući prizori iz Gaze snimljeni samo par sati nakon primirja; BBC: Snimke su autentične

image

Donald Trump

Saul Loeb/Afp

Na razvoj mirovnog procesa u pojasu Gaze negativno mogu utjecati i drugi regionalni projekti. Primjerice, razbuktavanje sukoba raznih skupina u Siriji svakako bi imalo negativan utjecaj, kao i Hezbollahovo opiranje razoružanju na koje bi djelovao silom. Iran je i dalje jedina regionalna država koja je odbacila sporazum iz Sharm El-Sheika.

Walter Russell Mead u Wall Street Journalu, u tekstu u kojem hvali djelovanje američkog predsjednika, konstatira: "Unatoč Trumpovu optimizmu, Bliski istok još nije ušao u eru mira jer glavni uzrok sukoba nije riješen i možda se ne može riješiti. Postojanje židovske države na pretežno muslimanskom Bliskom istoku predstavlja nepodnošljivu civilizacijsku i vjersku uvredu za toliko mnogo stanovništva regije da je Izrael morao postati naoružani logor da bi preživio."

Gotovo 50 posto Izraelaca traži hitno raspisivanje izbora

"Mir" na Bliskom istoku, osim obustave vatre, podrazumijeva i neizvjesnu poslijeratnu političku sudbinu Benjamina Netanyahua.
Moment je to koji gotovo svi politički analitičari već mjesecima najavljuju i koji potkrepljuju recentna ispitivanja javnog mnijenja u Izraelu.

Prva linija ugroze odnosi se na ljuljajuću vladajuću ultradesnu koaliciju koja je svoj blagoslov sporazumu o primirju dala uvjetno, eksplicitno najavivši da će rušiti vladu ako se i na koji način zakomplicira razoružavanje Hamasa. U tom slučaju opcije su dvojake: formiranje manjinske vlade, što je manje izvjesno, ili raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, što je bitno izvjesnije.

Treba naglasiti kako prema recentnom ispitivanju javnog mnijenja, ad hoc provedenom nakon potpisivanja sporazuma o primirju u Gazi, gotovo polovica Izraelaca, njih 48 posto, smatra da je Netanyahuova ultradesna vlada dužna raspisati izbore odmah. Ista anketa, koju je za Maariv proveo Lazar Research, tvrtka u partnerstvu s Panel4All, tvrdi da Netanyahuov Likud uživa sramežljiv porast podrške koji bi se mogao pretočiti u 27 mandata u Knessetu (dosad su računali na 25).

Štos je u tome da tzv. pronetanyahuovski blok može osvojiti samo 48 mjesta u Knessetu, a najmanje 61 je potrebno za formiranje vlade.

Glavni konkurenti trenutačno su im Benny Gantz i Yair Lapid koji bi zajedno s antinetanyahuovskim blokom mogli osvojiti 57 mjesta, dakle četiri manje nego što je potrebno. Na umu pritom treba imati činjenicu da arapske stranke imaju deset mjesta u Knessetu i da su neusporedivo kompatibilnije s antinetanyahuovskim blokom.

Svemu tome treba pribrojiti i činjenicu da se izraelski premijer trenutačno suočava s čak tri zasebna korupcijska slučaja, zbog čega je svojedobno i pokušao preko koljena progurati kontroverznu reformu pravosuđa. Ukupna vrijednost (navodno) primljenog dobra je milijun šekela, što odgovara iznosu od 300.000 eura. Treba naglasiti da je riječ o najtežim optužbama koje su podignute protiv nekog premijera u povijesti Izraela i činjenicu da predsjednik Isaac Herzog ima široke ovlasti za pomilovanje.

No, sva ispitivanja javnog mnijenja i kalkulacije uvijek treba uzimati sa zrnom soli jer kalibar političara poput "Bibija" dokazano ima deset, a ne samo devet političkih života. (Tea Trubić Macan)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. prosinac 2025 10:27