Ruska politika, kakva god ona bila - carska, boljševička ili demokratska - već se više od 200 godina nastoji pozicionirati na Balkanu. Uvijek je nastojala igrati i iskoristiti dva "političko emotivna" strateška faktora - slavenstvo i pravoslavlje (u periodu SSSR-a još dodatno i ideološku komponentu) te zaštitu tih naroda od "utjecaja Vatikana i islama" i "nametanja nepoćudnih prozapadnih vrijednosti". Stoga ruski analitičar Konstantin Eggert napominje kako i danas u Moskvi na Balkan gledaju kao na teritorij gdje "žive priprosti seljaci koji se mole za ruskog cara kao zaštitnika i čuvara vjere od katoličkih heretika iz Beča i svirepih 'muhamedanaca' iz sultanskog Istanbula".
Međutim, koliko god da se trudila, nikako da se utabori na Balkanu, stalno hodajući po rubu provali...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....