Savezna kancelarka Angela Merkel osobno je 2014. pokrenula "Berlinski proces" kako bi bolje koordinirala politiku Europske unije prema zapadnom Balkanu, ali i intenzivirala proces EU integracije zemalja iz te regije. Nakon virtualnog summita s liderima tih država održanog u ponedjeljak (5. srpnja) šefica njemačke vlade je istaknula kako ima još puno problema, ali i napomenula da su ostvareni i neki uspjesi.
Izričito je u tom kontekstu navela program razmjene među mladima u regiji, odnosno napredak po pitanju infrastrukturnih i prometnih projekata, piše Deutsche Welle.
‘Mršavi‘ rezultati summita
S obzirom na dimenzije problema koje se u političko-strateškom smislu povezuje sa zapadnom Balkanom, rezultati summita su ipak mršavi. Ljudi u regiji uopće nisu dobili nikakav signal kako će se stvari razvijati praktično u pogledu integracije u Europsku uniju - konstatira berlinski list Die Tageszeitung (taz).
Pritom se, kako piše Erich Rathfelder, dopisnik ovog lista s Balkana, itekako registrira da "EU mlako reagira na agresivni nastup Rusije, koja širi politički utjecaj na Srbiju i Republiku Srpsku u Bosni i koja masivno isporučuje oružje Srbiji".
Ugledu EU-a u regiji je bez sumnje naštetila činjenica da Unija nije osjetnije pomogla zapadnom Balkanu u borbi protiv pandemije, zaključuje taz. I dodaje kako su istovremeno dvije sile, Rusija i Kina, regiji isporučile cjepivo, piše DW.
- Obećanje Merkel da će EU sad isporučiti tri milijuna doza cjepiva, nekako baš ne pršti oduševljenjem - primjećuje Rathfelder.
- Gdje je inicijativa EU-a protiv politike Bugarske koja želi prisiliti Sjevernu Makedoniju da prizna bugarske korijene? Što se diskutiralo o slobodi putovanja za Kosovo? Kako bi se trebalo boriti protiv autokratskih snaga na Balkanu kad jedan Janez Janša predsjeda Europskom unijom? I što je s izbornim zakonom u Bosni - piše dopisnik Tageszeitunga s Balkana. I svoj osvrt zaključuje još jednim pitanjem: "Zašto je Merkel tako teško progovoriti o tome?".
Nestrpljenje na Balkanu
List Rheinische Post (RP) u članku pod naslovom "Balkanske države postaju nestrpljive" piše o frustracijama zemalja iz regije koje su zaustavljene na putu prema EU-u. Radi se o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, pregovori s njima ponovno su blokirani, piše dopisnik RP-a Thomas Roser. Pritom citira premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva koji je rekao da je taj potez "ogroman podbačaj EU-a i loša poruka za cijelu regiju".
RP naglašava kako se u "EU čekaonici" sve više širi "klonulost" i to usprkos plemenitim pismima namjere i europskoj perspektivi obećanoj još u Solunu 2003.
- Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. proširenje je praktički na ledu - piše RP, a prenosi DW.
Uz umor od proširenja i nedosljednu politiku prema Balkanu EU članica, koja često ovisi o izborima i političkim dnevno-aktualnim temama, toj situaciji zastoja doprinijeli su i bilateralni "manevri smetnji" od strane susjeda EU-a te manjkavosti po pitanju vladavine prava, nedostatak napretka u integraciji i autoritarne tendencije u zemljama koje su i same aspiranti na članstvo u Uniji, piše RP-ov dopisnik.
I dodaje: "Vakuum moći do kojeg je došlo zbog popuštanja zanimanja EU-a sad koriste neki drugi: ne samo Kina i Rusija, već i Turska i Mađarska sustavno grade svoj utjecaj u regiji".