U nastavku donosimo:
- zašto se važnost politike proširenja EU sve više mjeri njezinom geopolitičkom težinom
- gdje se u tom okviru izdvajaju Ukrajina i Turska, te što to znači za dinamiku pregovora
- što potencijalni ulazak Islanda i Norveške nosi za stratešku autonomiju EU, EGP i Schengen
- kako Zapadni Balkan dobiva na značaju kroz energetiku, sigurnost i rijetke metale, uz realne prepreke
- pregled aktualnih raspoloženja javnosti i političkih signala iz Bruxellesa, s implikacijama na idući krug proširenja
Nije lako ni jednostavno ovih dana biti politika proširenja EU - ma koliko joj svi u Europi pridavali na važnosti, ma koliko svi isticali njezino strateško značenje kao povijesno najuspješnije politike Unije, malo tko u široj javnosti o njoj ozbiljno razgovara dok stižu dramatične vijesti iz drugih dijelova svijeta. Donbas i Hormuz privlače mnogo više pozornosti od pregovaračkog poglavlja 21 - Transeuropske mreže (koji je, usput rečeno, Crna Gora zatvorila 17. ožujka u Bruxellesu).
Dobar napredak Crne Gore, sada bespogovorne predvodnice među devet država kandidatkinja za članstvo u EU, ne privlači osobitu pozornost izvan kruga neposrednog susjedstva te države i eurobirokrata zaduženih za proširenje. Mnogo više zanimanja potaknula je vijest da se Island priprema održati refe...
