Za UN se neprestano priča kako ne funkcionira. Kao primjer se navode blokade u odlukama Vijeća sigurnosti, sada su u prvom planu one na koje Rusija stavlja veto - iako i SAD nije nesklon korištenju tog instrumenta. Kao da je sadržaj Sedme Glave Povelje UN-a, koja se bavi prijetnjama miru, narušavanjem mira i činima agresije bio striktno provođen u doba Hladnog rata. I tada je veto bila česta riječ u VS-u. Ali, što je važno, UN je i dalje uspješan na drugim područjima djelovanja, a ona su brojna i učinci blagotvorni po svijet.
Ovogodišnje otvaranje zasjedanja Opće skupštine UN-a bilo je izuzetno interesantno, potvrdilo je potrebu za takvim plenumom na kojem se mogu čuti agresor i žrtva, ali i neki novi glasovi, mlada garda koja donosi svježe ideje.
UN je savršeno mjesto da se prepozna međunarodni poredak u kojem živimo a sjajan je primjer bio četvrtak, u Ženevi, gdje je sjedište Vijeće za ljudska prava UN-a. Tijelo je to koje je doživjelo niz padova, primjerice kad je u članstvu, zbog regionalnih dogovora, bila Libija koju je vodio Moamer Gadafi (bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić vjerojatno se tomu nije protivio).
Vijeće je prihvatilo 21 tekst i odbilo nacrt jedne odluke. Ne bi to bila ni vijest da nije riječ o odbacivanju prijedloga rasprave o kršenjima ljudskih prava u kineskoj regiji Xinjiang, nakon što je izvješće UN-a otkrilo moguće zločine protiv čovječnosti nad Ujgurima i drugim muslimanima.
Ovo je tek drugi put u 16-godišnjoj povijesti Vijeća da je prijedlog rasprave odbijen, podsjeća Reuters. Ali prvi put da je pred Vijećem trebalo raspravljati o stanju ljudskih prava u NR Kini.
"To je katastrofa. To je doista razočaravajuće", rekao je Dolkun Isa, predsjednik Svjetskog ujgurskog kongresa, čija je majka umrla u logoru, a dvojica braće su nestali. "Nikad nećemo odustati, ali doista smo razočarani reakcijom muslimanskih zemalja", rekao je za Reuters.
Rezultat glasanja zrcali sadašnji međunarodni poredak - za sada koristim sintagmu fragmentirani multilateralizam - u kojem Narodna Republika Kina ima respektabilan utjecaj. Multilateralizam je vidljiv u formiranju nekoliko saveza, najjači je savez demokracija koji čine NATO i demokracije Azije i Pacifika (ovdje izbjegavan naziv Indo-Pacifik jer Indija nije dijelom te alijanse), postoji krug zemalja koje se drže uz NR Kinu (Rusija, Sjeverna Koreja, Laos, Kuba, Eritreja), zemlje jugoistočne Azije u ASEAN-u su posebna skupina. Većina ostalih država, globalni jug, odluke o partnerstvima ili savezništvima donosi ovisno o vlastitim interesima.
Na ishod glasanja utjecala je i poruka kineskog ambasadora. Chen Xu je upozorio da će moguća rasprava o stanju u Xinjiangu stvoriti "opasnu prečicu" za ispitivanje stanja ljudskih prava u drugim zemljama. “Danas je Kina na meti. Sutra će se biti bilo koja druga zemlja u razvoju.” A i demokratske zemlje ne vole da im se netko drugi petlja u unutarnja pitanja. Iako su ljudska prava univerzalni standard, zaštićen UN-ovim dokumentima.
Od 47 članica Vijeća, protiv, dakle uz NR Kinu, glasalo je njih 19. Osim uobičajenih sumnjivaca, kao što je Kuba (da, članica Vijeća za ljudska prava), Eritreja, Nepal i Pakistan, uz Beijing/Peking je stala i Indonezija. Zemlja u kojoj živi velik broj manjina a često se ističe da odnos prema kineskoj nije primjeren. Indikativno je da je Indonezija najmnogoljudnija muslimanska zemlja koja glasa protiv rezolucije o zlostavljanju - dokazanom - muslimana. Između ostalog jer ne želi da netko u nekom trenutku otvori pitanje kako ona tretira pripadnike ostalih religija. I Kazakstan je okrenuo leđa religiji jer je važnije čuvati dobre odnose s NR Kinom, a slijedili su ga Uzbekistan i Pakistan. Od islamskih zemalja samo Libija i Malezija su se suzdržale. Sve su ostale glasale s NR Kinom.
Suzdržalo se glasanja 11 članica među kojima je Brazil od kojeg bi se, zbog BRICS-a (asocijacija za suradnju koju čine Brazil, Rusija, Indija, NR Kina i Republika Južna Afrika), očekivalo da bude uz NR Kinu. Ali, ne smije se previše zamjeriti SAD-u. U toj je skupini i Indija koja ima problema s odnosom prema muslimanima pa nije htjela podržati raspravu, ali nije smjela podržati NR Kinu.
A kako je glasala Ukrajina? Bila je suzdržana. Zemlja u kojoj ruska vojska sustavno provodi ratne zločine i na najgori mogući način krši ljudska prava glasala je protiv rasprave o kršenju ljudskih prava muslimana, većinskih Ujgura u NR Kini. Zato što gradi dobre odnose s Beijingom koji je u prosincu 2013. godine (dakle, u doba vlasti sadašnjeg predsjednika Xi Jinpinga) zajedničkom deklaracijom potvrdio da će “pružiti odgovarajuća sigurnosna jamstva Ukrajini u slučaju agresije ili prijetnje agresije protiv Ukrajine uporabom nuklearnog oružja.”
Novo doba, koje bi trebalo biti naprednije od dosadašnjih, držati ljudska prava visoko na pijedestalu vrijednosti, karakterizira potpuna prevlast interesa nad principima. I toga moramo biti svjesni.
Vrijedi navesti 17 država koje su bile za raspravu o stravičnom kršenju ljudskih prava - riječ je o prisilnim sterilizacijama žena, odvođenju ljudi u logore na preodgajanje, zabrane davanja imena djeci kako to žele roditelji - muslimana, većinski Ujgura, u kineskoj pokrajini Xinjiang.
Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Japan, Litva, Luksemburg, Maršalovi Otoci, Honduras, Nizozemska, Crna Gora, Paragvaj, Poljska, Republika Koreja (južna), Somalija, Ujedinjena Kraljevina, SAD.