Pitanje je vremena kada će Kremlj ponovno narediti mobilizaciju kako bi nadoknadio gubitke koje je pretrpio na ratištima u Ukrajini, piše Politico.
Šef obrane Kraljevine Norveške general Eirik Kristoffersen ovog je tjedna rekao da je do sada u ratu u Ukrajini poginulo i ranjeno oko 180 tisuća ruskih vojnika. Načelnik Združenog stožera američke vojske general Mark Milley sugerirao je u studenom prošle godine da je dotad u ratu stradalo 100 tisuća ruskih vojnika.
Iako se točan broj stradalih ne zna, malo je vojnih analitičara koji će spremno reći da su Rusi u Ukrajini pretrpjeli male gubitke. Većina se slaže da su gubici katastrofalni.
Olga Romanova, ruska borkinja za zaštitu ljudskih prava te čelnica dobrotvorne organizacije ‘Rusija iza rešetaka‘, ovog je tjedna rekla da je 40 tisuća zatvorenika, koji su se u Ukrajini borili pod zastavom plaćeničke vojske Wagner, poginulo, nestalo ili pak pobjeglo s ratišta.
Taj podatak ne čudi jer i Rusi i Ukrajinci kažu da čelnik Wagnera Jevgenij Prigožin uopće ne vodi računa o dobrobiti svojih vojnika. Jedan anonimni američki volonter rekao je za Politico da ga čudi to što Wagnerovi zapovjednici svoje vojnike bez puno razmišljanja i taktiziranja "samo bacaju" na ukrajinske položaje.
Topovsko meso
Andrej Medvedev, bivši pripadnik Wagnera koji je prebjegao u Norvešku, rekao je novinarima da su Rusi zatvorenike tijekom bitke za Bahmut koristili kao "topovsko meso". "Od 30 vojnika koliko ih je bilo u mom vodu, samo su tri preživjela. Nakon toga su nam dali zatvorenike. Mnogi od njih su također poginuli", rekao je Medvedev.
Iako se bezobzirnost ruske vojske nikako ne može mjeriti s onom koju svakodnevno pokazuje Wagner, ni ona nije osobito dobra u čuvanju svojih vojnika. Rusija je priznala da je 89 njezinih vojnika poginulo u ukrajinskom napadu na Makiivku. Najveći je to gubitak koji je Rusija pretrpjela u jednom napadu. Ukrajina tvrdi da je u tom napadu stradalo oko 400 Rusa.
Ruski vojni blogeri, koji već mjesecima kritiziraju vodstvo ruske vojske, traže da se ponovno provede djelomična mobilizacija, ali da se ovaj puta regrutira 500 tisuća rezervista. Podsjetimo, u rusku je vojsku u rujnu prošle godine nakon Putinove naredbe ušlo 300 tisuća novaka. I ruski predsjednik Vladimir Putin i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tvrde da nova mobilizacija nije potrebna. Barem ne još. "I vanjski i unutarnji akteri tu temu stalno bespotrebno potenciraju", rekao je Peskov.
Unatoč tome, ruski ministar obrane Sergej Šojgu prošlog je mjeseca pozvao da se ruska vojska pojača s 400 tisuća novih vojnika. Uz to, jedinice stacionirane kod Moskve, Sankt-Peterburga i kod granice s Finskom dobile su nove zapovjednike.
Politico navodi da je sve više posrednih dokaza koji upućuju na to da će se uskoro organizirati novo novačenje, ali da nije poznato hoće li se ono izvesti javno ili u tajnosti.
Egzistencijalna prijetnja
Kremlj i ruski političko-vojni establišment upravo zbog toga rade prekovremeno kako bi rat u Ukrajini uokvirili kao egzistencijalnu prijetnju, a ne nečiji izbor.
General Valerij Gerasimov, zapovjednik ruskih snaga u Ukrajini, rekao je nedavno da se Rusija u Ukrajini bori protiv Zapada te da će se o tome morati voditi računa kada se bude organizirala nova mobilizacija. Uz to, pričao je i o prijetnjama koje će nastati kada Finska i Švedska uđu u Sjevernoatlantski savez. Slično su nedavno govorili i patrijarh Kiril te zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev. Kiril je rekao da je "želja da se porazi Rusija preuzela jako opasne forme", a Medvedev da će Rusija u Ukrajini možda morati upotrijebiti nuklearno oružje, jer rat ne ide onako kako Moskva želi.
Dok se trude rat u Ukrajini prodati kao egzistencijalnu krizu, ruski lideri moral Rusa nastoje podići referencama na Veliki patriotski rat, odnosno zbivanja na istočnoj fronti tijekom 2. svjetskog rata. Izložba "Lekcije o fašizmu koje još nisu naučene" uskoro će se otvoriti u Muzeju obrane i opsade Lenjingrada, a među eksponatima će se naći ukrajinski tenkovi i oklopna vozila.
Kremaljski propagandisti uporno govore da žele "denacificirati" Ukrajinu i ponavljaju slogan "Možemo to ponoviti".
Istovremeno, centri za regrutiranje vojnika razasuti po Rusiji naoko se pripremaju za novu mobilizaciju.
Glasine o mobilizaciji stigle su do žitelja Rusije s dvojnim državljanstvom i isti su već pokušali napustiti zemlju. Jedan je državljanin Kirgistana rekao da mu graničari nisu dopustili da iz Rusije pređe u Kazahstan. "Rekli su mi da se nalazim na popisu za mobilizaciju te da ne mogu otići", rekao je Kirgistanac.
Politico navodi da će Moskva uložiti dodatne napore kako bi muškarcima koji mogu služiti u vojsci onemogućila odlazak iz zemlje.
Sve u svemu, svaka nova ruska ofenziva ovisit će o ljudstvu. Zapadni vojni analitičari drže da su Rusija i Ukrajina na ratište poslali otprilike istu količinu vojnika.
Budući da uobičajene vojne doktrine kažu da je nužno da napadača ima tri puta više od branitelja, general Gerasimov morat će regrutirati još prilično mnogo vojnika kako bi nekakva buduća ruska ofenziva uopće imala šanse.