<<< NOVO 17:58 U subotu je dronom napadnut glavni stožer ruske Crnomorske flote u Sevastopolju, pri čemu nitko nije stradao, rekao je guverner toga grada na anektiranom poluotoku Krimu Mihail Razvožajev.
"Bespilotna letjelica je pogođena točno iznad zgrade glavnog stožera flote, pala je na krov i zapalila se", napisao je Razvožajev na Telegramu.
U izgredu "nije bilo veće štete" ni ranjenih, dodao je prebacivši odgovornost za napad na ukrajinske snage.
Ovo je drugi napad dronom na glavni stožer ruske Crnomorske flote u Sevastopolju u nepunih mjesec dana.
Dana 31. srpnja dron je sletio u dvorište zapovjedništva flote, ranivši pet njezinih pripadnika, zbog čega su otkazane sve proslave planirane u povodu Dana ruske flote koji se tog dana obilježavao.
Ukrajina, koju je Rusija optužila za taj napad, zanijekala je svoju umiješanost ocijenivši optužbe "provokacijom".
Ovaj novi napad događa se u času kada su se na Krimu zaredale eksplozije i napadi na rusku vojnu infrastrukturu.
Tako su ruske snage u četvrtak navečer srušile dron blizu vojnog aerodroma u Sevastopolju.
U utorak su se dogodile eksplozije u vojnoj bazi i u skladištu streljiva na Krimu, što je Rusija nazvala "sabotažom".
Početkom kolovoza u eksploziji streljiva za ratno zrakoplovstvo blizu vojnog aerodroma u Sakiju, na Krimu, jedna je osoba poginula, a više ih je ranjeno.
Uz to, u subotu se u Evpatoriji, na zapadu Krima, aktivirao sustav protuzračne obrane, rekao guverner poluotoka Sergej Aksjonov.
U izgredu "nema štete ni ranjenih", napisao je na Telegramu.
U subotu je na Konstantina Ivaščenka, kojeg su proruske snage imenovale gradonačelnikom Marijupolja (na jugoistoku Ukrajine) koji su Rusi zauzeli nakon višemjesečne opsade, pokušan atentat, izvijestile su ruske novinske agencije.
Na putu kojim se kretalo njegovo vozilo aktivirana je eksplozivna naprava, izvijestila je RIA Novosti pozivajući se na policijski izvor.
Ivaščenko pri tom "nije ozlijeđen", rekao je taj izvor.
Rusija je na samom početku ofenzive na Ukrajinu zauzela dio ukrajinskog juga, napose Hersonsku oblast, nedaleko od Krima koji je 2014. pripojila svom teritoriju.
Zadnjih tjedana ukrajinske snage su ponovno prešle u ofenzivu na jugu kako bi oslobodile izgubljeni teritorij i postigle su stanovit uspjeh.
17:35 Ruski ministar obrane Sergej Šojgu u subotu je usporedio prijedlog zemalja Europske unije o zabrani izdavanja viza ruskim turistima s "nacističkom politikom".
"Vidimo još jednu jasnu manifestaciju nacističke politike. Naime, visoki europski dužnosnici neprestano guraju rusofobnu ideju zabrane ulaska u zemlje EU-a svim građanima Rusije", rekao je.
Članice EU-a Estonija, Latvija, Litva i Češka jednostrano su uvele politike koje ograničavaju ili ukidaju vize za ruske građane kao odgovor na rat Moskve protiv Ukrajine.
Finska od rujna planira drastično smanjiti broj viza koje će izdati Rusima, a i Poljska razmišlja o sličnom potezu.
Danska poziva na zabranu na razini cijelog bloka, no njezini su političari kazali da bi i bez ostalih država članica mogli sami poduzeti takve mjere.
Njemačka, pokretačka snaga kada je posrijedi kreiranje politike EU-a ima nešto blaži pristup problemu i smatra da nevini pojedinci ne bi trebali biti kažnjeni zbog postupaka Kremlja.
Šojgu je u međuvremenu ponudio otprije poznata opravdanja za rusku invaziju na svog susjeda dok je govorio na prvome Međunarodnom antifašističkom kongresu blizu Moskve.
Kazao je da je nacionalistička politika kijevskog vodstva, koje podupire Zapad, godinama ciljala na rusku kulturu u Ukrajini te da to predstavlja prijetnju ruskoj sigurnosti.
U istočnim ukrajinskim istočnim regijama Donecku i Luhansku, u kojima se govori ruski, "kijevski režim čini užasne zločine protiv građana već osam godina", ustvrdio je Šojgu, referirajući se na početak borbi između ukrajinskih trupa i proruskih separatista 2014. godine.
"U isto vrijeme NATO je postao prisutniji na ukrajinskom teritoriju, a Kijev se opredijelio za pridruživanje NATO-u. Sve je to stvorilo neprihvatljive prijetnje za sigurnost Rusije", objasnio je okupljenima Šojgu.
16:25 Ruska raketa u subotu je pogodila naseljeno područje ukrajinskog grada nedaleko od nuklearne elektrane Pivdennoukrainsk, ozlijedivši 12 civila i pojačavši strahove od nuklearne nesreće tijekom rata u Ukrajini.
Vitalij Kim, guverner regije Mikolajiv, na aplikaciji Telegram napisao je da je među ozlijeđenima četvero djece. U napadu je oštećeno nekoliko privatnih kuća i peterokatnica u Voznesensku.
Taj se gradić nalazi oko 30 kilometara od nuklearke Pivdennoukrainsk (PNPP), druge najveće u Ukrajini.
Državna tvrtka Energoatom, koja upravlja sa sve četiri nuklearke u Ukrajini, opisala je napad „još jednim činom ruskog nuklearnog terorizma“.
„Moguće je da je ova raketa bila uperena na elektranu Pivdennoukrainsk koju je ruska vojska pokušala osvojiti početkom ožujka“, priopćio je Energoatom.
Rusija nije još odgovorila na ovu optužbu, a zasad nema ni izvješća o potencijalnoj šteti na elektrani.
Ukrajinske vlasti pozvale su Ujedinjene narode i druge međunarodne organizacije da primoraju ruske snage da napuste Zaporižju, drugu nuklearnu elektranu u Ukrajini i najveću u Europi, okupiranu na početku invazije 24. veljače.
Grad Enerhodar, u kojem se nalazi nuklearka Zaporižja, pod opetovanim je granatiranjem, a Moskva i Kijev razmjenjuju optužbe za to.
13:50 - Dopisnica Guardiana iz Kijeva objavila je da se u ukrajinskoj prijestolnici održava parada ruskih vojnih vozila. Jedan biciklist koji se provozao centrom grada sve je snimio i pokazao kako to sve skupa izgleda.
- Rusi su konačno organizirali vojnu paradu u centru Kijeva. Ipak, postoji jedna caka - smiju se Ukrajinci.
<<< NOVO 10:25 - Još dva broda sa žitom napustila su ukrajinsku luku Čornomorsk, priopćilo je u subotu tursko ministarstvo obrane, čime se ukupan broj brodova koji su isplovili iz ukrajinskih crnomorskih luka prema ugovoru o izvozu žita uz posredovanje UN-a popeo na 27.
Zumrut Ana i MV Ocean S, kojima je dopušten polazak 20. kolovoza, natovareni su sa 6.300 tona suncokretova ulja i 25.000 tona pšenice, navodi se u priopćenju zajedničkog koordinacijskog centra uspostavljenog kako bi se omogućio siguran prolaz.
Uprava ukrajinskih morskih luka priopćila je u subotu da su tri ukrajinske morske luke počele ukrcavati hranu na sedam brodova, koji će potrošačima isporučiti 66.500 tona pšenice, kukuruza i suncokretova ulja.
Ukrajinski izvoz žitarica pao je od početka rata jer su crnomorske luke - vitalna ruta za isporuke - bile zatvorene, što je izazvalo porast globalnih cijena hrane i strah od nestašica u Africi i na Bliskom istoku.
Potkraj srpnja tri su crnomorske luke deblokirane prema sporazumu između Moskve i Kijeva, postignutom uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske.
Uprava je na Facebooku objavila da su u luci Čornomorsku usidreni brodovi za rasuti teret Andan Toplak, Filyoz i Maranta, dok je luka Odesa započela utovar Ganosaya i Kubrosli Y.
Brod za rasuti teret Mohamad Y čeka svoj red, kao i tanker Foyle koji čeka u luci Pivdenji.
Uprava je rekla da će se hrana ukrajinskog porijekla isporučivati u Francusku, Sudan, Tursku i Nizozemsku.
Ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov rekao je u petak da se u ukrajinskim crnomorskim lukama žitarice utovaruju u još deset teretnih brodova i pripremaju za otpremu.
Rekao je da je 25 brodova već otpremljeno iz triju ukrajinskih luka, sa 630.000 tona poljoprivrednih proizvoda.
<<< NOVO 10:10 - Ukrajina je jutros napala sjedište Crnomorske flote na Krimu! I, kako se čini, napad je bio uspješan, to su priznali i Rusi. Iz luke u Sevastopolju suklja crni dim, a napad je izveden dronom. Navodno su Rusi svim snagama pokušali srušiti bespilotnu letjelicu, ali njihovi pokušaji bili su uzaludni.
Guverner Sevastopolja Mikhail Ravožev potvrdio je napad, napisavši na Telegramu:
- Nažalost, dron nije oboren. Nismo je letio, nismo uspjeli. Nije bilo žrtava!
<<< NOVO 9:15 - Rusija je izvijestila o novim napadima ukrajinskih dronova na mete pod kontrolom Rusije, što je, kako piše Reuters, još jedan dokaz o sposobnosti ukrajinske vojske da napada ruske snage koje se nalaze daleko od prve linije fronte. U najnovijoj procjene zapadnih obavještajaca stoji da su Ukrajinci čak polovicu zračnih snaga Crnomorske flote učinili beskorisnima.
S druge strane, ruske agencije RIA i Tass, pozivajuće se na dužnosnike Krima, javljaju da je u petak navečer napadnuta meta u blizini luke Jevpatorije na zapadu Krima, te da su Rusi uspjeli srušiti čak šest bespilotnih letjelica. Također, pišu da je iznad najvećeg krimskog grada Sevastopolja srušen neodređeni broj dronova.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je francuskog kolegu Emmanuela Macrona da bi granatiranje nuklearne elektrane Zaporižja, za što optužuje Kijev, moglo rezultirati katastrofom velikih razmjera.
Moskva i Kijev međusobno se optužuju za granatiranje najveće europske nuklearne elektrane koju je Rusija zauzela u ožujku, ali njome još uvijek upravljaju ukrajinski tehničari.
Samo dva od šest reaktora u postrojenju rade.
"Vladimir Putin je posebno naglasio da je sustavno ukrajinsko granatiranje područja nuklearne elektrane Zaporižja stvorilo opasnost od katastrofe velikih razmjera koja bi mogla dovesti do radijacijske kontaminacije golemog teritorija", priopćio je Kremlj, opisujući sadržaj poziva s francuskim predsjednikom.
Kremlj navodi da je Macron inicirao taj razgovor, prvi od 28. svibnja.
Kijev i Moskva također se međusobno optužuju za planiranje provokacija u postrojenju. Ukrajina je objavila da ruske snage planiraju isključiti postrojenje iz ukrajinske električne mreže i povezati ga s ruskom.
Kremlj je priopćio da su Putin i Macron naglasili važnost što skorijeg slanja delegacije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u elektranu.
Putin je potvrdio spremnost Rusije da inspektorima IAEA-e pruži potrebnu pomoć, tvrdi Kremlj.
Elizejska palača je navela da je Putin prihvatio da misija IAEA-e ide kroz Ukrajinu, a ne kroz Rusiju.
Predsjednik Putin pristao je "preispitati početni zahtjev Moskve" da takva misija prođe kroz Rusiju, priopćilo je francusko predsjedništvo.
"On je prihvatio da ona (ide tamo) poštujući ukrajinski suverenitet i stoga prolazi kroz Ukrajinu pod vladinom kontrolom", dodao je Elysée, ističući da je to bio zahtjev Kijeva kao i Pariza. "To je potpuno potrebno, legitimno, bitno iz razloga ukrajinskog suvereniteta", poručilo je francusko predsjedništvo.
Ruski je predsjednik Macronu govorio i o preprekama izvozu ruske hrane i gnojiva na svjetska tržišta, priopćio je Kremlj.