Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, pandemija koronavirusa zasjenila je sve uobičajene vijesti. Ovakav događaj se ne pamti u našim životima.
No bilo bi pogrešno reći da je koronavirus jedina važna stvar koja se događa u svijetu, piše BBC. Koje su još važne vijesti iz svijeta i što se dogodilo s ostalim velikim pričama godine?
Sjećate li se Brexita?
Skoro tri godine u Velikoj Britaniji nije se govorilo o ničemu drugome. Sada je, naravno, fokus na pandemiji koronavirusa. Unatoč tome što se premijer Boris Johnson tek oporavio od Covida-19 i što su britanski i europski pregovarači tek izašli iz karantene, Downing Street inzistira da će se držati originalnog rasporeda.
Velika Britanija je formalno napustila Europsku uniju 31. siječnja. No tada je krenuo period tranzicije koji će trajati sve do 31. prosinca i tijekom kojega Velika Britanija, uglavnom, ima tretman kao da je i dalje članica EU-a dok se pregovori nastavljaju.
Britanska vlada kaže da trgovinski sporazum mora biti postignut do posljednjeg dana 2020. godine. No čak i ako se to ne dogodi, Velika Britanija neće prolongirati tranzicijski period nakon tog roka.
London, proslava Brexita
Ideja iza tranzicijskog perioda je u minimaliziranju poremećaja koje će Brexit prouzročiti poslovnim procesima i putovanjima između Velike Britanije i EU-a. Taj se period može produljiti na još godinu ili dvije, što bi po mišljenju EU-a, bio razuman potez s obzirom na okolnosti.
Dosad se održala tek jedna runda pregovora između Velike Britanije i EU-a. Ovaj tjedan pregovori su nastavljeni preko videolinka, a obje strane čine sve što mogu kako bi ostvarile napredak. No vrijeme curi.
Bruxelles se pita i treba li poslovnim procesima Velike Britanije i EU-a – koji se ionako već muče zbog posljedica koronavirusa – još jedna velika promjena krajem ove godine. No što god mislili, vođe EU-a neće formalno Velikoj Britaniji uputiti zahtjev za produljenjem roka. Ovako kratki rok, kažu, bio je odluka Borisa Johnsona. A odluka za odgodom – ako do nje dođe – mora stići iz Londona.
Što se događa u Siriji?
Primirje za koje je malotko vjerovao da će se održati, zasad još uvijek traje u Idlibu, kako se posljednje pobunjeničko područje u sjeverozapadnoj Siriji priprema za očekivani napad smrtonosnog koronavirusa.
'Ljudi su sada dobili šansu malo predahnuti, što je jedna od posljednica pandemije', kaže Hassan Hassan iz Centra za globalnu politiku. 'Primirje visi o koncu, ali još uvijek traje.'
5. travnja je primirje koje su dogovorili Rusija i Turska, zaustavilo opasnu eskalaciju nasilja nakon što je Ankara poslala tisuće svojih vojnika na granicu kako bi pokušali spriječiti sirijsku ofenzivu i pokušaj da ponovno preuzmu kontrolu nad tom posljednjom provincijom izgubljenom u devet iscrpljujućih godina rata.
No prostor za predah je u Idlibu obremenjen strahom od novog neprijatelja. Zdravstveni sustav te provincije desetkovan je stalnim borbama koji su uključivali i žestoke zračne napade ruskih i sirijskih snaga.
Skoro milijun raseljenih ljudi koji zaklon pokušavaju naći u nesigurnim šatorima ili pod vedrim nebom, imaju slabu zaštitu od Covida-19.
'Postoji humantiarni i politički imperativ za potpunim i neposrednim primirjem na prostoru čitave Sirije', rekao je specijalni UN-ov izaslanik u toj zemlji, Geir Pedersen, u nedavnom izvješću Vijeća sigurnosti UN-a.
Turska i Rusija koje su u ovom sukobu na suprotnim stranama, sada su na potezu.
'Ne mislim da Turska i Rusija vjeruju da će ovo primirje potrajati', kaže Dareen Khalifa, viša analitičarka u Međunarodnoj kriznoj grupi. 'Ključni problemi još nisu riješeni.'
Neki od tih problema su budućnost džihadističke grupe Hayat Tahir al-Sham (HTS) koja dominira Idlibom.
Članovi HTS-a, skeptični prema primirju, pregrupiraju se. Sirijska i turska vojska također iskorištavaju ovu pauzu da se pripreme za novu rundu borbi.
To je samo pitanje vremena, no to vrijeme, ipak, još nije sada.
Američki izbori
Utrka među američkim demokratima koja bi trebala iznjedriti kandidata koji će se na predsjedničkim izborima suprotstaviti Donaldu Trumpu, stavljeni su na led. Bivši potpredsjednik Joe Biden imao je prednost, no samoproglašeni demokratski socijalist Bernie Sanders – jednom smatran predvodnikom – nije bio spreman povući se.
U međuvremenu, država za državom odgodila je glasanje na preliminarnim izborima zbog pandemije koronavirusa. Oba kandidata su otkazala javne nastupe i objavljivala samo videoporuke te obavljala intervjue iz svojih domova.
No to se promijenilo u srijedu kad je Sanders suspendirao svoju kampanju osiguravajući time da glasači u studenom biraju između Trumpa i Bidena.
Joe Biden i Bernie Sanders tijekom debate 15. ožujka
Kad će točno - i kako - dvojicu kandidata nominirati njihove stranke, još se ne zna. Demokrati su već pomaknuli svoju nacionalnu konvenciju sa sredine srpnja na kolovoz, nadajući se da će okupljanje tisuća aktivista, dužnosnika i članova stranke tada biti moguće – i sa zdravstvene i s logističke točke gledišta. No taj novi datum, baš kao i republikanska konvencija također najavljena za kolovoz, upitni su.
Što se same utrke tiče, Trump je doživio blagi porast podrške otkako je nastupila pandemija, možda zbog svojih nastupa tijekom svakodnevnih konferencija iz Bijele kuće.
Biden, zasad, još uvijek ima blagu prednost što daje naslutiti da će utrka biti vrlo tijesna. No nitko ne može reći kakvo će raspoloženje glasača biti kroz nekoliko tjedana, a kamoli kako će razmišljati u studenom kad se približi datum izbora.
Sukob u Jemenu
Sukob u Jemenu, koji je u ožujku ušao u svoju šestu godinu, dugo je bio nazivan 'ratom na kojeg je svijet zaboravio'. U posljednjih nekoliko tjedana, borbe se opet zaoštravaju, a kako je pažnja javnosti usmjerena na druge probleme, rat u Jemenu čini se više zaboravljen nego ikada.
Prije dva tjedna, napadi na saudijske gradove koje su izveli Houthi pobunjenici, doveli su do serije povezanih zračnih napada na sjeverni Jemen koje je izvela koalicija predvođena Saudijskom Arabijom.
No jemenski civili ne moraju izdržati samo borbe. 2016. borili su se i s epidemijom kolere, a sjećanje na nemogućnost zemlje da se odupre epidemiji, još uvijek su svježa. Bilo je strašno gledati oboljele civile koji nisu imali bolnica u kojima bi mogli potražiti pomoć.
Sada je Jemen suočen s prijetnjom nove bezobzirne bolesti koja zahtijeva bolničke krevete i respiratore koje ova zemlja ne posjeduje.
Najava primirja koje bi trebalo početi ovoga tjedna, vijest je koju građani Jemena s nestrpljenjem očekuju, no s obzirom na to da borbe traju već godinama, čak i da rat završi odmah danas, zemlji će trebati desetljeća da se oporavi. Šest godina bombardiranja i razaranja rezultiralo je onim što je UN nazvao 'najgorom humanitarnom krizom na svijetu'.
Razmjeri, ozbiljnost i složenost potreba ove zemlje su zapanjujući. Rat je gotovo posve uništio ekonomiju Jemena i razorio javne institucije, infrastrukturu i zdravstveni sustav. 80 posto stanovništva treba pomoć izvana samo da bi preživjeli. Pa ipak, UN je najavio ovaj tjedan da će smanjiti broj operacija u toj zemlji zbog nedostatka sredstava.
Kako opasnost od Covida-19 raste, ljudi širom Jemena pripremaju se na udar virusa, svjesni da se njihova zemlja jednostavni neće moći nositi s krizom.
Požari u Australiji
U prvim danima studenog 2019. godine, australski Novi južni Wales proglasio je izvanredno stanje i izdao upozorenje na katastrofalne požare.
Rekordne temperature, jaki vjetrovi i nemilosrdna suša – koja je na nekim područjima trajala i tri godine – uzrokovali su šumske požare. Vatra je opustošila 11 milijuna hektara površine i uništila više od 2.000 posjeda. Uginulo je više od milijardu životinje, a slike koala i klokana nastradalih u požaru bile su prva vijest u svim svjetskim medijima.
Ljutnja usmjerena na premijera i način na koji se nosi s krizom te njegov pristup klimatskim promjenama, bili su, uz sam požar, vijest za sebe.
Nakon nekog vremena, kiša je napokon pala, neka su područja zahvatile ogromne poplave, a druga napokon doživjela kraj suše. Kiše je bilo dovoljno da ugasi vatru i donese prijeko potreban odmor vatrogascima koji su se mjesecima borili protiv požara i bili posve iscrpljeni.
31. ožujka vlasti Novog južnog Walesa objavile su da je došao kraj najrazornojoj sezoni šumskih požara koju je ova zemlja ikad doživjela.
No iako je vatra ugašena, šteta je još uvijek ovdje. Šumski požari su imali katastrofalan učinak na ekonomiju, pogotovo na sektor turizma.
Mnoge zajednice otada se pokušavaju ponovno izgraditi, no to je težak i polagan proces, sada i dodatno otežan Covidom-19. Mnoge obitelji su zabrinute da će se vlada sada u potpunosti posvetiti borbi protiv koronavirusa te zaboraviti na njihove gubitke i probleme.