U Sarajevu je danas obilježena 29. godišnjica masakra na tržnici Markale, u kojem je minobacačkom granatom ubijeno 68 civila, dok ih je 142 lakše i teže ranjeno. Osim brojnih građana, godišnjicu su obilježili i predstavnici nekoliko razina vlasti, s izuzetkom srpskih predstavnika.
Dan prvog masakra na tržnici Markale danas se obilježava i kao Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva za vrijeme opsade glavnog grada BiH, najduže opsade glavnog grada u povijesti modernog ratovanja.
Petog veljače 1994., negdje između 12.10 i 12.15 sati, minobacačka granata kalibra 120 milimetara pala je i eksplodirala u središtu sarajevske tržnice, koja je u tom trenutku bila puna ljudi.
Istraga Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu zaključila je kako je granata ispaljena s pozicije srpskih snaga te je zbog teroriziranja civilnog stanovništva i zločina protiv čovječnosti general Stanislav Galić, tadašnji zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa, osuđen na doživotni zatvor.
Cvijeće su u nedjelju položili predstavnici udruženja i članovi obitelji stradalih žrtava, predstavnici članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića, savjetnik Davor Vuletić i šef kabineta Goran Behmen, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt te brojne druge delegacije i privatni građani.
Godišnjica je uz polaganje cvijeća obilježena sviranjem himne Bosne i Hercegovine, molitvom i minutom šutnje za sve ubijene i ranjene za vrijeme opsade Sarajeva.
Ministrica za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Kantona Sarajevo Ivana Prvulović zahvalila je okupljenima što su odvojili vrijeme kako bi odali počast nevinim žrtvama. "Današnji Dan sjećanja iskoristit ću da se sjetimo i promrzlih i gladnih građana Sarajeva kojima su isključivali struju, zatvarali vodu i prekidali telefonske veze sa svijetom, onih koji su ulicama Sarajeva trčali bježeći od snajperskih hitaca i skrivali se u podrumima od granata, ljudi od kojih su zvijeri pokušavale napraviti životinje koje se bore za goli opstanak, nas kojima su te četiri godine opsade pokušavali oduzeti dostojanstvo", kazala je Prvulović. Sarajevska ministrica pozvala je sve ljude da ne minimiziraju neofašizam, "kako se nikada nikome ne bi ponovile Markale".
Opsada Sarajeva započela je 5. travnja 1992., a trajala je punih 1425 dana, do 29. veljače 1996. Trajala je godinu dana duže od opsade Lenjingrada, pa je Sarajevo nositelj neslavnog rekorda za najdužu opsadu glavnog grada u povijesti modernog ratovanja.
Za vrijeme opsade na grad je ispaljeno više od pola milijuna projektila - artiljerijskih i minobacačkih granata - kojima je ubijen 11.541 stanovnik grada, među njima i 1601 dijete. Više od 50.000 civila bilo je lakše ili teže ranjeno. Svakog je dana na grad u prosjeku padalo 329 granata, a rekordnog 22. srpnja 1993. na grad je ispaljeno 3777 projektila.
Osim generala Galića, sud u Haagu osudio je na doživotni zatvor i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, kao i vojnog zapovjednika Ratka Mladića. General Dragomir Milošević, koji je preuzeo zapovijedanje Sarajevsko-romanijskog korpusa od Galića u kolovozu 1994., osuđen je zbog svoje uloge u opsadi Sarajeva na 29 godina zatvora.
