U Leipzigu se upravo održava poznati sajam knjiga, na tisuće posjetitelja i gostiju u petak se našlo u problemima zbog štrajka radnika gradskog prijevoza. Zastupa ih Verdi, veliki sindikat zaposlenih u uslužnim djelatnostima: radnici traže više godišnjeg odmora, bolje uvjete rada i dodatak za rad subotom. Gradska željeznice ipak radi, pa grad nije sasvim blokiran, prenose lokalni mediji. Autori sa sajma knjiga podržali su štrajk.
"Štrajkaško ludilo" pogađa Njemačku dok joj gospodarstvo posrće, piše ugledni američki The New York Times. Pod udarom inflacije, njemački radnici masovno traže povećanje plaća.
Val štrajkova iznenadio je mnoge, jer Njemačka nije po tome poznata. Dok su višemjesečni štrajkovi uobičajeni u nekim drugim europskim zemljama poput Španjolske, Belgije ili Francuske, navodi NYT, gdje su radnički prosvjedi nešto poput nacionalne zabave, Njemačka se odavno ponosi uspješnim sustavom kolektivnog pregovaranja. Nesuglasice radnika i poslodavaca rješavale su se kolektivnim pregovaranjem i sklapanjem kolektivnih ugovora, a ne paraliziranjem prometa u državi.
Zbog više valova štrajkova od početka ove godine Nijemci se pitaju mijenja li se to sada. U saveznoj državi Hessenu ovo su prva dva tjedna bez štrajkova od početka godine, piše lokalni Hessenschau. U prva tri mjeseca 2024. bilo je najviše štrajkova u posljednjih 25 godina. Štrajkale su željeznice i zračne luke, liječnici i službenici u bankama. Jens Spahn, jedan od najistaknutijih političara demokršćanske CDU, osudio je "štrajkačko ludilo" koje bi moglo paralizirati zemlju. Iako je Njemačka izbila na treće mjesto među najvećih gospodarstvima svijeta, nakon Kine i SAD-a, njezino gospodarstvo suočeno je s udarom inflacije i padom industrijske proizvodnje. Za 2024. se predviđa stagnacija ili mali rast.
Njemačka je među starim članicama EU i ranije imala relativno niske plaće, a teret rata u Ukrajini s povećanjem cijena energenata i hrane najviše je pogodio one s niskim i srednjim primanjima. Od 2022. njihove su se realne plaće smanjile više nego u bilo kojem trenutku od Drugog svjetskog rata, navodi NYT podatke nedavne studije. Prema statističkoj agenciji Statista, realne plaće u Njemačkoj padaju od 2020. U isto vrijeme, stanovništvo stari i nedostatak radne snage sve je veći problem. Procjenjuje se da će do 2035. njemačkoj industriji nedostajati sedam milijuna radnika. To je jedinstven trenutak za radnike da pokušaju za sebe izboriti više. Ovo si stvarno ne možemo priuštiti, komentirao je prošlog tjedna ministar gospodarstva Robert Habeck. Priznao je da Njemačka sporije izlazi iz krize nego što se očekivalo.
Desetljećima je njemačko gospodarstvo raslo, zahvaljujući rastućoj potražnji novostasale srednje klase u Kini i jeftinom plinu iz Rusije. No Putinova invazija na Ukrajinu natjerala ih se da se odreknu ruskog plina, a Kina se od pokretača rasta njemačkog gospodarstva sve više pretvara u rivala. Ruska invazija na Ukrajinu imala je najveći utjecaj na Njemačku upravo zbog njene ogromne industrije, koja čini petinu ukupnog BDP-a, gotovo dvostruko više nego u Francuskoj ili Britaniji.
NYT piše o 136 dana dugom štrajku u metalskoj tvornici SRW kod Leipziga. Radnici traže osam posto veće plaće - ali i bolje uvjete rada, mogućnost planiranja radnih smjena i godišnjih odmora dugo unaprijed, bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života i manje radnih sati. "Radnik je postao samouvjereniji", kaže Katrin Heller, 61-godišnja djelatnica osiguranja koja je prošlog tjedna štrajkala s kolegama u berlinskoj zračnoj luci. "Znamo da poslodavcima vrijedimo, pa očekujemo da se s nama postupa pošteno", kaže ona. Djelatnici osiguranja na aerodromima traže 15 posto veću plaću kako bi držali korak s inflacijom, no čini se da su mnogi više frustrirani rasporedom smjena koji ih tjera da stoje i do šest sati bez pauze. Takvi poslovi više nisu privlačni mlađima, glasnogovornik tvrtke za koju rade kaže da im je od pandemije postalo sve teže naći radnike za smjenski rad. Sve više ljudi dolazi na razgovor na posao u raznim branšama tražeći kraće radno vrijeme ili četverodnevni radni tjedan.
Neki krivca za to traže u njemačkom poreznom sustavu. Clemens Feust, predsjednik Ifo instituta za ekonomska istraživanja, kaže da obitelj u kojoj jedan partner radi puno radno vrijeme, a drugi honorarno, na kraju mjeseca zaradi više nego dvoje roditelja koji rade puno radno vrijeme. Takav porezni sustav smatra problematičnim.
Nijemci su sve zabrinutiji zbog pitanja koliko će ih ti štrajkovi koštati. Jednodnevni štrajk u zračnim lukama u Berlinu i Hamburgu prošlog tjedna prizemljio je oko 570 letova i pogodio 90.000 putnika. Institut za međunarodnu ekonomiju iz Kiela procjenjuje da štrajkovi prijevoznika koštaju njemačko gospodarstvo oko 100 milijuna eura dnevno. Šef Ifo instituta kaže da je još veća šteta ona psihološka, u vrijeme jake političke polarizacije, sa stalnom prijetnjom rata u Ukrajini i oživljavanja krajnje desnice. To dovodi do pojačanog osjećaja krize, tumači Clemens Feust.