ATENA - Dok na ulicama Atene građani masovno prosvjeduju, a europski dužnosnici strepe hoće li Grci izglasati novi paket mjera štednje, u parlamentu te zemlje političari već danima vode žestoku raspravu o tome kako izaći iz začaranog kruga. Historijska odluka očekuje se danas. Premijer George Papandreu nazvao ju je “jedinstvenom prilikom da se zemlja održi na nogama”.
Podrška vladi
Ako zastupnici odbiju nove mjere, ministar financija Evangelos Venizelos upozorio ih je da zemlja neće dobiti novu tranšu kredita EU i MMF-a od 12 milijardi eura i u tom slučaju “prijeti katastrofa”.
Ne bi mogla isplatiti dospjele obveznice, što znači da bi morala proglasiti bankrot. Podršku Vladi uputili su i kreditori, privatni i javni, koji su se u ponedjeljak okupili u Rimu. Oko 50 bankara i predstavnika osiguravajućih kuća, uglavnom iz Francuske i Njemačke, razmatralo je prijedlog francuskih banaka da ponovno kupe polovicu grčkih obveznica koje dospijevaju u iduće tri godine, i to na rok od 30 godina. Najveći pojedinačni vlasnik tih obveznica je francuski BNP koji je Grčkoj posudio pet milijardi eura. Ukupan grčki dug iznosi 340 milijardi eura, od čega 100 milijardi eura dospijeva na naplatu do kraja 2014. godine.
Sarkozyjev plan
Francuski plan, koji je najavio predsjednik Nicolas Sarkozy, uključuje i rješenje za dodatnih 20 posto grčkih obveznica koje bi bile pretvorene u nove instrumente Europskog fonda za financijsku stabilnost. Osnovale bi se posebne instucije u koje bi banke mogle pohraniti grčke obveznice. Njemačke banke su se uglavnom složile s francuskim prijedlogom, osim roka za koji smatraju da bi trebao biti kraći, do 15 godina. S konačnim rješenjem privatni kreditori trebali bi se pojaviti do 3. srpnja, kada se okupljaju ministri financija eurozone.
Nepovjerljivi investitori
No, banke drže samo 27 posto grčkog duga pa treba postići rješenje i s ostalim kreditorima. Oko 43 posto grčkog duga u vlasništu je državnih fondova štednje i stranih centralnih banaka, a 16 posto drže EU i MMF. Iako je pojava ovog plana donijela određeno olakšanje na tržištu, investitori su i dalje vrlo nepovjerljivi. Do 2015. godine Grčka će morati srezati troškove za čak 28 milijardi eura. Petina zaposlenih u javnim službama morat će otići, a 50 milijardi eura država bi trebali osigurati prodajom poduzeća. Generalni štrajk i masovni otpor građana novim mjerama štednje govori da je i malo vjerojatno gotovo nemoguće.
U tom slučaju, teške posljedice čekaju i eurozonu jer će biti pogođene vodeće europske banke, a zaraza će se proširiti i na druge slabije zemlje eurozone, osobito Irsku i Portugal. Za slučaj da izglasavanje u parlamentu potraje ili se pregovori odulje, europski političari smišljaju plan B kojim bi Grčkoj osigurali hitna sredstva da preživi srpanj. No, neki smatraju da bi grčki parlament trebao reći ne i na taj način napokon prekinuti tu agoniju. Poznati svjetski financijski mešetar George Soros, primjerice, ovih je dana upozorio: “Suočimo se s time, na rubu smo ekonomskog kolapsa.”
Soroseve prognoze
Kako prenosi Bloomberg, Soros predviđa da će Grčka napustiti euro, a to mišljenje dijele i brojni ekonomisti koji vjeruju da bi vraćanjem na drahmu zemlja mogla povećati konkurentost. Europski političari, smatraju mnogi, samo kupuju vrijeme nastojeći dobro pripremiti teren kako bi posljedice bile manje bolne.
Kako se kriza može razvijati:
Plan A:
Grčki parlament izglasava novi paket oštrih mjera štednje, zemlje eurozone isplaćuju novu tranšu kredita od 12 milijardi eura i zemlja je u stanju isplatiti obveznice koje dolaze na naplatu sredinom srpnja.
Plan B:
Grčki parlamet nije uspio izglasati novi paket oštrih mjera štednje na vrijeme pa europski političari nastoje smislit hitan paket pomoći kojim će, makar formalmo, spriječiti službeno proglašenje bankrota.
Plan C:
Bez obzira na poduzete mjere, Grčka proglašava da ne može isplatiti kreditore, s njima dogovora otpis dijela duga (procjenjuje se oko 50 posto), napušta eurozonu, uvodi drahmu i devalvira valutu najmanje 25 posto.