Grčki premijer Aleksis Cipras nikada nije očekivao da bi zapravo mogao i pobijediti na prošlonedjeljnom referendumu. Sada ne zna što napraviti. Osjeća se zarobljeno i juri ka Grexitu, iliti izlasku Grčke iz eurozone. Tako aktualnu grčku situaciju opisuje reporter Telegrapha u Grčkoj Ambrose Evans-Pritchard.
Poput nekakve tragedije Euripida, duga i naporna borba između Grčke i europskih kreditora došla je do kataklizmičkog završetka kojeg nitko nije ni planirao ni očekivao, od kojeg itko ne može pobjeći i koji prijeti razbiti Europu u tom procesu.
Grčki premijer nije planirao pobijediti na nedjeljnom referendumu o kreditorskim uvjetima i novim mjerama štednje, a kamoli kontrolirati rasplamsali nacionalni revolt protiv strane kontrole.
Pozvao je na organizaciju referenduma očekujući, i namjeravajući, izgubiti. Plan je bio 'dati sve što se dati može, prihvatiti častan poraz i predati ključeve premijerske rezidencije u vili Maximos, prepustiti drugima da implementiraju 'ultimatum' 25. lipnja i istrpjeti sramotu'.
foto: AFP PHOTO / POOL / Yannis Behrakis
Taj je ultimatum došao kao šok za grčku vladu. Očekivali su da su na korak do dogovora, koliko god loš bio. Cipras je već donio odluku da se prešutno slaže s nametnutim uvjetima štednje, priznajući da Siriza nije uspjela (raz)uvjeriti kreditorski kartel te da je u potpunosti krivo protumačila ozbiljnost raspoloženja eurozone.
Međutim, kreditori su od Grčke dobili povećanje uloga. U jednom potezu zatražili su veći porez na dodanu vrijednost u turističkim hotelima sa 7 na 23 posto. Inzistirali su i na dodatnim rezovima mirovina, jedan posto BDP-a godišnje, te na gašenju socijalne pomoći za siromašne umirovljenike, iako su mirovine već srezane 44 posto.
Osim toga, zatražili su i dodatnu štednju od dva posto BDP-a u gospodarstvu kako bi se isto što prije oporavilo od 6-godišnje depresije i devastirajuće histereze. Grčkoj nisu ni ponudili bilo kakav oprost duga.
Europa je intervenirala iza zatvorenih vrata kako bi potisnula izvješće Međunarodnog monetarnog fonda koje potvrđuje kako je grčki dug 'neodrživ'. MMF je također zaključio da Grčka mora srezati troškove za 30 posto kako bi preživjela i na sve to dobiti više od 390 milijardi kuna (52 milijarde eura) svježeg novca kako bi se izborila iz krize.
Odbili su grčke prijedloge i kruto se držali scenarija, odbijajući priznati da njihov vlastiti recept ismijavaju i diskreditiraju ekonomisti diljem cijelog svijeta.
- Jednostavno nam nisu dopustili da se bilo što dogovorimo i potpišemo. Već su odlučili izgurati nas - kazao je Janis Varoufakis, sada već bivši ministar financija.
Stoga je Siriza sazvala referendum. Na njihovo iznenađenje, pobijedili su, pokrećući veliki grčki ustanak iz 2015., trenutak u kojem su ljudi napokon glasno viknuli, spremili se za rat i formirali hoplitske falange.
Cipras je sada zarobljen u vlastitom uspjehu.
- Referendum ima vlastitu dinamiku. Ljudi će se pobuniti ako se (Cipras) vrati iz Bruxellesa s bezvrijednim kompromisom. Cipras ne žele da Grčka izađe iz eurozone, no vjerujem kako shvaća da je upravo to smjer kojim se kreće - kazao je Costas Lapavitsas, Sirizin zastupnik u parlamentu.
Ono što je trebala biti proslava u nedjelju se pretvorilo u bdijenje. Cipras je bio u depresiji, analizirajući sve greške koje je Siriza napravila od preuzimanja vlasti u siječnju, razgovarajući do ranih jutarnjih sati.
Premijeru je navodno rečeno da je došlo vrijeme da izabere, hoće li zauzdati momentum referendumskog rezultata u iznosu od 61 posto protiv mjera štednje ili će popustiti pred kreditorima i predati mandat agresivnog Varoufakisa u procesu, kao znak dobre volje.
AFP PHOTO /ARIS MESSINIS
Svi znaju što borba u ovom slučaju znači. Vlada je o detaljima raspravljala tjedan prije, na vrlo napetom sastanku nakon što je Europska središnja banka (ECB) odbila povećati likvidnost grčkog bankovnog sustava, tjerajući Sirizu da uvede mjere kontrole kapitala.
Riječ je bila o trostrukom planu. Napravili bi 'rekviziciju' Grčke Banke i otpustili guvernera pod hitnim nacionalnim zakonima. Time bi dostupnima postala sredstva u iznosu od 130 milijardi kuna (17 milijardi eura), koja su skrivena u raznim granama centralne banke.
Izdali bi paralelnu likvidnost i zadužnice u eurima kako bi održali bankarski sustav na životu, osnaženi žalbom Europskom sudu pravde kako bi iz ravnoteže izbacili drugu stranu, dok koriste sva legalna prava Grčke kao punopravnog člana eurozone.
Kada bi kreditori forsirali Grexit, oni, a ne Grčka, bi se ponašali ilegalno.
Natjerali bi i na rezanje grčkih obveznica koje ECB ima u posjedu u iznosu od 205 milijardi kuna (27 milijardi eura), te tako iskupili dug kojeg su brojni nazvali 'odvratnim'. Taj je dug nastao kada je ECB od Grčke kupila obveznice kako bi spasila francuske i njemačke banke. Grčka bi na taj način zaustavila restrukturiranje duga koje bi se inače dogodilo.
- Htjeli su nas dovesti u podređeni položaj, i ovo je trebao biti način na koji ćemo se osvetiti - kazao je jedan od ministara.
Cipras je odbio plan. Bio je preopasan. No, svega tjedan dana kasnije, možda je to upravo ono što će morati učiniti, ako se ne želi prisilno vratiti na grčku drahmu.
Siriza je posljednjih 48 sati u potpunom kaosu. Grčka se strana u utorak pojavila na ključnom sastanku u Bruxellesu bez ikakvog plana. Čak im je i njemačka sa saveznicima dala upozorenje o posljedicama posljednje prilike da se izbjegne izbacivanje iz eurozone.
Novi ministar financija, Euklid Cakalotos, nejasno je ponudio smisliti nešto do srijede (danas), gotovo sigurno prerađenu verziju plana kojeg su kreditori već odbili.
Događaji se vrte van kontrole. Banke ostaju zatvorene. ECB je zadržala smrzavanje likvidnosti iako to guši bankovni sustav. Diljem cijele zemlje zatvaraju se tvornice jer nema materijala, a kontejneri puni robe začepljuju grčke luke. Kompanije ne mogu platiti dobavljače jer su svi vanjski transferi blokirani. Pojavljuju se privatne privremene valute dok se tvrtke pokušavaju vratiti na polu-trampski sustav van bankovnog.
No, ukoliko je Grčka u metežu, i Europa je. Cijelo je europsko vodstvo eurozone upozorilo da 'ne' na referendumu znači izbacivanje Grčke, no nikada nisu očekivali da će do toga zaista i doći.
Jean-Claude Juncker, šef Europske komisije, imao je hrabrosti priznati to.
- Moramo skloniti naš mali ego, u mom slučaju veliki, te se suočiti sa situacijom - naglasio je Juncker.
AFP PHOTO / PATRICK HERTZOG
Francuski premijer Manuel Valls kazao je kako puknuće monetarne unije mora biti zaustavljeno i to je najvažniji strateški imperativ.
- Ne smijemo dopustiti Grčkoj da ode iz eurozone. Nitko danas ne može reći kakve će biti političke posljedice toga, što će biti reakcija Grka - pojasnio je.
Francuski vođe rade u suradnji s Bijelom kućom. Službeni je Washington u priču doveo snažnu diplomatsku silu, prozivajući EU da 'Grčku postave na put prema održivosti duga' i srede problem što je prije moguće, jednom zauvijek.
Francusko-američke prijedloge podržava talijanski Matteo Renzi, koji je kazao kako koncept eurozone treba doraditi kao i doktrinu štednje nametnu Grčkoj. On također smatra da se dug treba oprostiti.
Unatoč tome, 15 od 18 vlada koje će donijeti odluku ili podržavaju njemački beskompromisni stav ili se naginju nekom obliku Grexita. Nijemci su već počeli razmišljati što nakon Grexita, planirajući humanitarne pomoći i isplate osnaživanja drahme.
Nizozemski je premijer Mark Rutte izjavio, govoreći u ime većine, kako eurozona mora zadržati disciplinu, bez obzira na financijske posljedice.
- Tu sam da osiguram i zaštitim integritet, koheziju te principe zajedničke i jedinstvene valute. Sada je na Grčkoj da predloži nešto o čega se možemo dogovoriti. Ukoliko to ne naprave, sve će biti vrlo brzo gotovo - kazao je Rutte.
Dvije strane govore, no međusobno se ne čuju. Drže se za naučene priče zaboravljajući preispitati vlastitu perspektivu. Rezultat toga može biti iznimno skup. Prema procjenama - grčki bankrot je 1725 milijardi kuna (227 milijardi eura). Za usporedbu, 1064 milijardi kuna (140 milijardi eura) će se izgubiti ukoliko Grčka 'popije metak' i krene se u MMF-ovo restrukturiranje duga.
AFP PHOTO / BERTRAND GUAY
No, i to je djelić štete europskom političkom projektu i NATO savezu ukoliko Grčka bude bačena vukovima. Teško je zamisliti što bi onda ostalo od francusko-njemačke suradnje. Washington bi mogao okrenuti leđa NATO-u, ostavljajući Njemačku i baltičkim zemljama da se same bore protiv Rusije Vladimira Putina.
Lapavitsas je lijepo izjavio: - U pitanju je preživljavanje Europe kao civilizacijske sile. Europa nije pokazala previše mudrosti tijekom zadnjeg stoljeća. Lansirala je dva rata i morali su je spašavati Amerikanci. Sada se, stvaranjem monetarne unije, ponijela glupo i napravila je takvu katastrofu koja je samu zajednicu dovela u sumnju i ovoga puta neće biti preživjelih. Ovo je zadnje bacanje kockica za Europu - zaključio je.