Grci zaposleni u javnom sektoru jučer su krenuli u 24-satni štrajk zbog najave novih rezova i mogućih 27.000 otkaza koje je grčka vlada u zamjenu za financijsku pomoć obećala stranim kreditorima.
Javni prijevoz u Ateni bio je u kolapsu, državne bolnice obavljale su samo hitne intervencije, škole nisu radile. “Ne daljnjem potonuću naroda u bijedu”, stajalo je na jednom transparentu. Druga je skupina nosila uže za sušenje rublja sa 16 gaća i natpisom: “Uzmite i njih”.
Kraj priče o ‘grexitu’
Šef sindikata radnika atenske podzemne željeznice Nikos Stamatopoulos objasnio je kako je već četvrti paket rezova drastično pogoršao standard građana pa će, primjerice, kvalificiranom zaposleniku u održavanju sa 20 godina staža mjesečna plaća pasti sa 1700 eura prije krize na 800 iduće godine.
No, rezove je pozdravila rejting agencija Standard&Poor’s (S&P) koja je grčki kreditni rejting podigla za šest razina. Manje od tjedan dana nakon što su ministri financija eurozone odobrili da se Grčkoj isplati nova tranša pomoći od 34 milijarde eura, a grčki premijer Antonis Samaras poručio da je “solidarnost u našoj uniji živa” i da je “grexit” - kako su mediji popularno nazvali mogućnost da Grčka bude prisiljena napustiti euro - “mrtav”, S&P je grčki rejting podigao i više nego što se očekivalo, na razinu B-, doduše i dalje u kategoriji “smeća”, ali nekoliko razina lošije od rejtinga Hrvatske.
Rast grčkog rejtinga naveliko se očekivao jer je Grčka pala na razinu SD, koja označava “selektivnu nesposobnost za vraćanje dugova”, zbog tehnikalije. Naime, rejting joj je srezan kada je prošli tjedan krenula otkupljivati vlastite obveznice po sniženim cijenama. Privatnim je investitorima za svoje obveznice ponudila između 32 i 40 posto nominalne vrijednosti - ovisno o roku dospijeća. Budući da su na sekundarnom tržištu obveznica ti papiri vrijedili još manje, mnogi su investitori bili zainteresirani zaraditi barem nešto, umjesto da riskiraju da u budućnosti Grčka propadne i da ne dobiju ništa. Štoviše, Financial Times piše da je jedan od najistaknutijih svjetskih hedge fondova, američki Third Point, na tom poslu zaradio pola milijarde dolara.
Riskirali i profitirali
Tijekom godine, dok su još svi bili uvjereni da će Grčka biti prisiljena izaći iz eurozone i da bi njezine obveznice mogle postati bezvrijedne, Third Point je kupovao grčke obveznice, ponekad i za 17 posto njihove nominalne vrijednosti.
Sada ih je grčka vlada otkupila za 34 posto vrijednosti. Oni su zaradili, a Grčka je svoj dug smanjila za 20 milijardi eura - obveznice nominalne vrijednosti 32 milijarde eura platila je 11,3 milijarde eura za koje će novac dobiti u sklopu nove tranše pomoći EU i MMF-a. Budući da su investitori obveznice mogli zamijeniti dobrovoljno, Standard&Poor’s je planirao Grčkoj rejting vratiti na razinu CCC, na kojoj je bila prije, ali podigao ga je za još jednu razinu.
Uspjeh Bruxellesa
S&P je Grčkoj uz to dodijelio i “stabilne” izglede. Riječ je o najvišem kreditnom rejtingu grčkih obveznica od lipnja 2011., što je imalo gotovo trenutačan utjecaj na kamate na desetogodišnje grčke obveznice koje su pale na 12,26 posto, najnižu razinu od ožujka 2011. godine. Grčke obveznice koje su bile izuzete iz restrukturiranja, vrijedne oko 1,5 milijardi eura, prodavale su se za 84,3 centa za svaki dolar nominalne vrijednosti, što je najviša cijena od travnja 2011. godine.
Porast grčkog rejtinga znači da bi lideri EU konačno mogli vidjeti neke rezultate svojih pokušaja da obuzdaju zaduženost Grčke koja se već više od dvije i pol godine ne može zaduživati na međunarodnom tržištu, nego ovisi o kreditima EU i Međunarodnog monetarnog fonda. Oni su za nju bili prisiljeni organizirati već dva paketa financijske pomoći, odnosno kredita, u vrijednosti od 240 milijardi eura, a u međuvremenu su joj odobrili produljenje otplate dugova sa 15 na 30 godina i odgodili plaćanje kamate do 2022., sve kako bi grčka ekonomija ipak uspjela doći do predaha.