BEZ PREGLASAVANJA HRVATA

Grlić Radman u Mostaru: ‘Ovo je model koji bi trebalo primijeniti na razini države‘

Predstavnici EU i SAD-a mjesecima pokušavaju posredovati i u izmjeni Izbornog zakona na državnoj razini, no nema napretka između Bošnjaka i Hrvata

Gordan Grlić Radman

 Antonio Balic/Cropix

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i gradonačelnik Mostara Mario Kordić ocijenili su u srijedu da je dogovor o Mostaru u kojemu nema preglasavanja naroda model koji bi trebalo primijeniti na razini države Bosne i Hercegovine.

„Izborni zakon bi se trebao izmijeniti tako da bude odraz ovoga primjera iz Mostara kako bi se omogućila pravična zastupljenost konstitutivnih naroda u kolektivnim tijelima temeljem Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma", rekao je Grlić Radman na konferenciji za novinare u Mostaru.

Poručio je da se "To ponajprije odnosi na tročlano Predsjedništvo BiH i u Domu naroda. Ovdje prije svega mislim na hrvatski narod“.

Dragan Čović, čelnik HDZ-a BiH, vodeće stranke u BiH s hrvatskim predznakom te Bakir Izetbegović, čelnik bošnjačke stranke SDA u lipnju 2000. potpisali su sporazum o održavanju lokalnih izbora u Mostaru i sporazum o izmjeni Izbornog zakona kojim se uklanja diskriminacija prema presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

Ti su sporazumi omogućili da se održe lokalni izbori u Mostaru nakon 12 godina i u Gradskome vijeću nema preglasavanja Hrvata prema Bošnjacima.

Potpisu dva sporazuma između Izetbegovića i Čovića nazočili su predstavnici američke i administracije EU, te Ujedinjenog Kraljevstva, Ureda visokog predstavnika i misije OESS-a.

Predstavnici EU i SAD-a mjesecima pokušavaju posredovati i u izmjeni Izbornog zakona na državnoj razini, no nema napretka između Bošnjaka i Hrvata.

Grlić Radman je u srijedu rekao da je protivno Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu da se Hrvate preglasava na razini države.

„To je protivno duhu i slovu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Nužne izmjene Izbornog zakona trebaju otkloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti i osigurati legitimna politička zastupljenost hrvatskog naroda u kolektivnim tijelima“, istaknuo je ministar Grlić Radman.

Glasovima dominantno Bošnjaka u tri je navrata u Predsjedništvo BiH biran Željko Komšić, a dvaput su hrvatske stranke izbačene iz vlasti u Federaciji BiH nakon što su nametnuti predstavnici u Dom naroda.

Politički dogovor o Mostaru omogućio je da taj grad profunkcionira i da nema međunacionalnih prijepora, rekao je Mario Kordić.

„Mislim da je svima jasno da je ovo model kako BiH treba živjeti i raditi. Poruka iz Mostara bi bila ako ne znate kako ugledajte se na primjer ovoga grada jer zadnjih devet mjeseci sve normalno funkcionira“, rekao je Kordić.

Hrvatski šef diplomacije večeras se susreo s biskupom mostarsko-duvanjskim Petrom Palićem te provincijalom Hercegovačke franjevačke provincija fra Miljenkom Štekom, čime je okončao dvodnevni posjet BiH.

Ranije u srijedu u Sarajevu se susreo sa šeficom bosanskohercegovačke diplomacije Biserom Turković, te imao odvojene susrete s Vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem i provincijalom Bosne Srebrne fra Jozom Marinčićem.

Nadomak Mostara, u mjestu Grabovici, Grlić Radman se zaustavio kod spomen obilježja za 32 hrvatska civila koje su u masovnome zločinu u rujnu 1993. godine pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. lipanj 2022 21:37