U subotu je u Istanbulu izvršen dvostruki teroristički napad u kojem su poginule najmanje 44 osobe, od čega 36 policajaca, a ozlijeđeno je njih 166. Napadi su izvedeni oko 22:30 i to autobombom kod stadiona Bešiktaša, a minutu kasnije se u istom dijelu grada raznio napadač samoubojica.
Odgovornost za napad preuzela je militantna skupina "Kurdistanski sokoli slobode" (TAK) koji se bore za neovisnu državu Kurda na području istočne i jugoistočne Turske. Ova grupa prvi se puta u medijima pojavila 2004. godine kada su izveli bombaške napade u dva istanbulska hotela u kojima su poginule dvije osobe.
Iako su prisutni u Turskoj više od deset godina, u kojem periodu su izvršili nekoliko većih napada, poput onog u Ankari 17. veljače ove godine kad je poginulo 29 osoba, još uvijek nije jasno jesu li oni militantno krilo poznatije Kurdistanske radničke partije (PKK) ili su zapravo zasebna organizacija. Što se njih tiče, oni su odvojeni od PKK-a. Na njihovim stranicama stoji poruka koja donekle objašnjava njihov cilj:
- Neko vrijeme bili smo dio PKK i zajedno smo se borili protiv neprijatelja. Tad smo odlučili da su metode borbe Narodnog kongresa Kurdistana i HPG-a (militantnog krila PKK-a) previše slabašne i suviše se oslanjaju na politička rješenja. Zbog toga smo napustili organizaciju i osnovali TAK - prenio je njihove riječi ranije ove godine portal Al Monitor.
U proteklom desetljeću TAK je preuzeo odgovornost za nekoliko desetaka napada u Turskoj, ali tek su u 2016. njihovi članovi počinili napade koje si rezultirali pravim masakrima. Počeli su sa spomenutim napadom 17. veljače u Ankari u kojem su raznijeli vojni bus s 28 vojnika, samo mjesec dana kasnije su u istom gradu autobombom ubili 37 osoba i ozlijedili 120, a 7. lipnja su u bombaškom napadu na policijski autobus u Istanbulu ubili sedam policajaca i četvero civila.
Njihov krvavi put nastavio se i na jesen, kada su listopadu usmrtili 18 osoba autobombom u Semdinliju, od čega osam vojnika. Naposljetku su u simultanim napadima u Istanbulu usmrtili 44 osobe ove subote.
S obzirom na učestalost napada i veliki broj osoba koje su njima stradale, čudno je koliko je TAK uspio sačuvati svoju tajnovitost. Teško je procijeniti čak i broj njihovih članova, zbog čega su u potrazi za bilo kakvim informacijama novinari Al Monitora razgovarali s muškarcem koji je blizak PKK-u.
Pod aliasom Zanyar taj je muškarac ispričao genezu pokreta, za koji tvrdi da korijene vuče u uhićenju osnivača PKK-a Abdullah Ocalan 1999. godine. Tada se u PKK učlanio veći broj mlađih muškaraca iz urbanih sredina te su prošli kroz ideološki i vojni trening.
- Vojno vijeće je poslalo te mladiće iz gradova nazad u njihova rodna mjesta s naredbom da prekinu sve kontakte s organizacijom i njezinim legalnim i ilegalnim krilima. Njihove instrukcije su bile da slijede Ocalana i organizaciju iz medija i ponašaju se u skladu s time. Dobili su neograničenu slobodu po pitanju poduzimanja vlastitih koraka - rekao je Zanyar za Al Monitor.
U početku je oko 150 novih militanata prošlo kroz trening rukovanja eksplozivnim napravama te su poslani u kampove PKK-a u Tursku. Kad su krenuli nazad u svoje gradove mnogi su se uspješno infiltrirali u društvo, dok su samo rijetki uhvaćeni. Oni su u svojim mjestima počeli regrutirati nove ljude te su se organizirali u mikro ćelije od dvije do tri osobe koje nisu bile ni u kakvom međusobnom kontaktu. Osim toga, u organizaciji nitko nije nikome podređen, ističe Zanyar.
Njima je rečeno da ne privlače pozornost i da se ponašaju kao normalni građani, osnuju obitelji i sami zarađuju za život. Po njemu su se u jednom trenutku potpuno odmetnuli te ne slušaju naredbe ni od koga iz PKK-a, već djeluju samostalno.
No, jedan drugi bivši član PKK-a, Hüseyin Turhalli, ističe da je tijekom 90-ih godina PKK s ciljem osnivao takve organizacije koje bi mogle "odgovarati na nasilje države" bez da impliciraju sam PKK.
- Za mene TAK nije ni krilo PKK-a ni neovisna grupa. To je struktura koja je prihvatila ideologiju i filozofiju PKK, ali različito djeluje. Ako PKK odluči prekinuti sukobe, TAK će slijediti njihov primjer. No, ne mislim da oni primaju naredbe od osoba iz PKK-a, već samo slijede njihov opći smjer odnosa prema državi - zaključio je Turhalli.
Više od 100 uhićenih u operaciji protiv pripadnika prokurdske stranke HDP
Više od stotinu ljudi uhićeno je diljem Turske u ponedjeljak rano ujutro u policijskoj operaciji usmjerenoj protiv pripadnika prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP), javila je novinska agencija Anadolija.
Uhićeno je 118 osoba, među kojima nekoliko lokalnih dužnosnika. Optužbe uključuju širenje propagande za zabranjenu Radničku stranku Kurdistana (PKK).
U izvješću Anadolije navodi se da je u Ankari uhićeno 17 osoba, u Istanbulu 20, te da su ostala uhićenja provedena u Adani, Manisi i Mersinu.
Turska se okomila na HDP nakon neuspjelog državnog udara 15. srpnja i uhićeno je više njezinih čelnika i lokalnih dužnosnika iako ta stranka nije očito povezana s pokušajem prevrata, a njezini članovi tvrde da nemaju veze s PKK-om.
Pripadnici HDP-a izjavljuju da su izloženi napadima čija je svrha ukloniti ih iz parlamenta kako bi se otvorio put da predsjednik Recep Tayyip Erdogan progura zakon kojim će si proširiti ovlasti.