U kabulskoj zračnoj luci u ponedjeljak je izbio sukob između neidentificiranih napadača, zapadnih sigurnosnih snaga i afganistanskih stražara, objavile su njemačke oružane snage. Jedan je afganistanski stražar ubijen, trojica su ranjena u sukobu u koji su bile uključene i američke i njemačke snage, objavila je na Twitteru njemačka vojska. Nije definirano kojoj je skupini pripadao poginuli Afganistanac.
Na novinarski upit hoće li SAD zbog evakuacija produljiti krajnji rok povlačenja, 31. kolovoza, američki predsjednik Joe Biden odgovorio je: "Nadamo se da nećemo morati produljivati". Evakuaciju je nazvao "teškom i bolnom". SAD je u nedjelju zatražio pomoć od šest komercijalnih avioprijevoznika kako bi se ubrzao prijevoz ljudi nakon evakuacije iz Afganistana. Japan je najavio da će poslati vojni zrakoplov u Afganistan kako bi vratio svoje državljane, vjerojatno i Afganistance koji su radili za japansku ambasadu.
Karzai pregovara
"Amerika sa svom svojom moći i tehnikom (...) nije uspjela uvesti red u zračnoj luci. Mirno je u cijeloj zemlji, a u kabulskoj zračnoj luci je kaos (...) To mora prestati što prije", rekao je u nedjelju visoki talibanski dužnosnik Amir Khan Mutaqi, prenosi AFP.
Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost, za CNN je izjavio da postoji prijetnja mogućeg terorističkog napada na zračnu luku, koji bi izvela skupina Islamska država. Cilj je izazvati kaos koji bi otežao evakuaciju, a istodobno bio i udarac talibanima. "Prijetnja je realna, akutna i trajna. Usredotočeni smo na nju svakim sredstvom koje imamo u našem arsenalu", rekao je Sullivan.
Talibani se i dalje drže po strani i prate evakuaciju te nastavljaju pregovore o formiranju nove vlade. Razgovaraju s bivšim predsjednikom Hamidom Karzaijem i Abdullahom Abdullahom, drugim čovjekom dosadašnje vlade, koja se raspala jer je predsjednik Ashraf Ghani pobjegao iz zemlje bojeći se egzekucije i smjestio se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Talibani i tako pokazuju dobru volju jer, realno, mogu sami formirati vladu. A stiže im i podrška zavidnog broja plemenskih vođa. Ahmadullah Waseq, jedan od čelnika u talibanskom odboru za kulturna pitanja, poručio je da oni najviše razgovaraju među sobom kako bi se pripremili za formalne pregovore.
"Razgovarat ćemo s drugim stranama kako bismo uspostavili uključivu vladu, prihvatljivu svima u Afganistanu", rekao je. Dmitrij Žirinov, ruski ambasador u Kabulu, ruskoj je televiziji rekao da je izaslanstvo talibana došlo u ambasadu kako bi ga zamolili da prenese ponudu za pregovore skupinama na sjeveru zemlje koje su najavile oružani otpor. Ali i predložile sudjelovanje u pregovorima.
The New York Times tvrdi kako je riječ o potvrdi da je SAD izgubio utjecaj na samo na vlast na u Kabulu nego i na zbivanja u Afganistanu, pa i šire, u Srednjoj Aziji. Na takvo se razmišljanje često može naići ovih dana, pri čemu autori teza da je SAD u Afganistanu izgubio globalnu premoć zanemaruju stratešku odluku američke politike, odluku koja nadilazi podjelu demokrati-republikanci.
Nakon kraha iračke invazije 2003. godine Washington je zaključio da je došlo vrijeme da prestane djelovati kao globalni policajac. Ta je odluka bila moguća, između ostalog, zato što je SAD opet postao energetski neovisan, što je nafti oduzelo epitet presudnog geopolitičkog strategema. Od nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac samo tri posto ide u Europu. Prelazak na zelene energije dodatni je udarac fosilnim gorivima.
Libija, Sirija, Ukrajina
Barack Obama poznatim govorom u Kairu 2009. godine poručuje islamskom svijetu da im SAD nije neprijatelj. Sukob u Libiji pokreće tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji nije zbog toga na sudu, ali bi mogao biti. SAD se uključuje kad je humanitarna katastrofa prijetila Bengaziju. Obama ne ulazi u rat u Siriji, definira da Ukrajina nije američki nacionalni interes. Donald Trump ide korak dalje i najavljuje povlačenje iz Sirije i Afganistana. Biden provodi ovo potonje, ali i dogovara odlazak iz Iraka.
Strateški je plan SAD-a očuvanje primata na području Indo-Pacifika. Ondje je središte globalne ekonomije i trgovine, tu su tri najveće svjetske privrede: SAD, Kina i Japan. Tu je Indija. Tu su nova tržišta. Tu se odlučuje budućnost ovog stoljeća. MENA (Srednji istok i Sjeverna Afrika) je od drugorazrednog interesa, a Balkan ni to. Vanjskopolitička doktrina predsjednika Bidena usmjerena je na oslobađanje resursa i smanjenje američke izloženosti u drugim dijelovima svijeta.
Odgovornost za sigurnost moraju preuzeti lokalni akteri. EU u Europi, Rusija i Kina u Srednjoj Aziji. Što će Peking onemogućiti u maksimalnom fokusiranju na Pacifik.
"Imbecilno povlačenje"
Tony Blair, bivši britanski premijer koji je bio ključni saveznik SAD-a u napadu na Afganistan i za havariju u Iraku, odluku o povlačenju je nazvao "imbecilnom" i pozdravio ponašanje ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je "ostao kako bi se borio" (Blair zanemaruje podatak da Putin nije bio tu - u Afganistanu). To je još jedna u nizu nerazumnih izjava premijera čija je ostavština sve upitnija.
Londonski The Times piše da je britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab izjavio kako je "Amerika upravo poručila svijetu da nije zainteresirana igrati globalnu ulogu". To ima ozbiljne posljedice za planove politike "globalne Britanije" koja se oslanjala na posebne odnose sa SAD-om. Raab navodi da će vlada morati revidirati nedavni pregled obrambene i vanjske politike jer "SAD više nije pouzdan saveznik".