BLISKI ISTOK

Hezbolah je od Sirije dobio dalekometne rakete Scud

Optužbe na račun Sirije pomrsile su Obamine vanjskopolitičke planove o uspostavi boljih odnosa sa Sirijom
 AFP

JERUZALEM - Informacija koju je danas objavio ugledni Wall Street Journal, ako je točna, označava potpunu promjenu odnosa snaga na, i inače zapaljivom, Bliskom istoku.

Na meti i Jeruzalem

Naime, američki i izraelski dužnosnici tvrde da je Sirija opskrbila libanonsku šijitsku militantnu skupinu Hezbolah dalekometnim projektilima Scud . S obzirom na njihov domet od oko 700 kilometara, Jeruzalem, Tel Aviv pa i izraelska nuklearna postrojenja mogli bi Hezbolahu postati vrlo pristupačne mete. Sirija je, navodno, prenosi se, militantima dala i protuzračne projektile Igla.

Glasine o isporuci Scudova širile su se Washingtonom i Jeruzalemom već tjedan dana. Iako su ih dužnosnici isprva odbijali komentirati, u utorak ih je otvoreno potvrdio predsjednik Izraela Shimon Peres, koji je Siriju i njenog predsjednika Bashara al-Assada optužio za igranje “dvostruke igre”.

Izrael se naoružava

Sirijski dužnosnici odbacuju optužbe tvrdeći da Izrael na taj način prikriva vlastito naoružavanje. Bez obzira na to, najnovije tenzije, koje su opasno zaprijetile ravnoteži snaga na Bliskom istoku, već nagrizaju američku vanjsku politiku. Prema planovima Baracka Obame , Assadova je vlada trebala biti čimbenik koji će napraviti preokret u politici na Bliskom istoku, pa je Siriju pokušavao uvući u regionalni mirovni proces i udaljiti ga od strateškog partnerstva s Iranom. Iz tog je razloga namjeravao, prvi put od 2005., poslati američkog veleposlanika u Damask, ublažiti sankcije Siriji te surađivati s njom u osiguranju granice s Irakom.

Hoće li doći ambasdor?

To bi sad, čini se, moglo doći pod upitnik. Kritičari pomirljive politike sa Sirijom tvrde da je isporuka oružja dokaz da Sirija nema namjeru prekinuti strateške odnose s Teheranom i Hezbolahom, dok republikanci pozivaju na blokadu imenovanja nominiranog Roberta Forda ambasadorom u Damasku.

Osim u diplomatskim krugovima, situacija je sve napetija i na terenu, iako neki smatraju da Assad ne bi trebao dodatno “provocirati”.

Naime, u posljednjih nekoliko mjeseci izraelski i sirijski dužnosnici su se javno međusobno optuživali da se pripremaju na rat. Izrael je ipak malo primirio ton pa je odgodio vojne vježbe i javno poručio da ne želi konflikt. S druge strane, Assad se kraljem veljače s iranskim predsjednikom Mahmoudom Ahmadinedžadom i glavnim tajnikom Hezbolaha Hassanom Nasrallahom dogovorio da će i dalje ustrajati u otporu prema američko-izraelskom savezu.

Informacija o Scudovima baca novo svjetlo na nedavni američko-izraelski spor. SAD-u se sve veća napetost u regiji ne sviđa, a čini se da ju je, kako ne bi bio uvučen u pokolj ako Izrael ili netko do njegovih protivnika otpusti kočnice, pokušao otkloniti radeći pritisak na Izrael ne bi li on pristao na ustupke i izbjegavanje žrtava.

Miltantni Hamas sad je između dvije vatre

Situacija postaje sve napetija i za Hamas. Naime, s jedne strane Hamas se boji da bi eskalacija nasilja mogla dovesti do snažnog izraelskog odgovora (što i zagovaraju neki članovi izraelske vlade), a opet s druge ne želi da njegovi tvrdolinijaški rivali, poput Islamskog Džihada i Ansar al-Sunne, misle da se odrekao borbe. Hamas je u proteklim mjesecima tvrdio da je s drugim militantima dogovorio blokadu raketnih napada na južni Izrael, no oni ipak nisu prestali. U prva tri mjeseca ove godine ispaljeno je čak 77 raketa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2020 10:15