Dolazak Zorana Zaeva na premijerski položaj u Makedoniji mogao bi potaknuti i rješavanje ključne prepreke za ulazak te zemlje u euroatlantske integracije. Riječ je, jasno, o sporu s Grčkom zbog imena.
Naime, Atena je odbijala ukinuti vize bivšoj Jugoslaviji upravo zbog postojanja Republike Makedonije. Grčka smatra da je riječ o njezinu povijesnom imenu te da se ovim nazivom sugeriraju teritorijalne pretenzije bivše Jugoslavije prema Grčkoj (iako nikad nisu pomislili da bi moglo biti suprotno). Raspadom bivše Jugoslavije ime samostalne Makedonije postalo je “pitanje svih pitanja” za Grčku koja je čak jedno vrijeme uvela kopnenu blokadu.
Prva blokada
No, poslije je reterirala, ali ostala čvrsto pri stavu da Republika Makedonija ne može postati članica ni EU, ni NATO-a. Skoplje, pak, nije bilo spremno prihvatiti ulazak u te asocijacije pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (engleska kratica FYROM) koje koristi u UN-u. I tako je došlo do blokade koja se izravno reflektirala na unutarnje odnose u Makedoniji jačajući nacionalističku struju u zemlji te je i ovaj spor djelomično odgovoran za nedavnu krizu koja je okončana tek formiranjem nove vlade krajem svibnja. Tada je premijer Zaev obećao da će pojačati gospodarske reforme - cilj je gospodarski rast od pet posto - i ubrzati put Makedonije prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u. A da njegove najave nisu bile samo parole, potvrdila je prvo ruska novinska agencija Sputnik, poznata po svojim bliskim vezama s Kremljem koju u mnogim zemljama smatraju propagandnim alatom Moskve. Sputnik je tako najavio da Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, planira posjetiti Skoplje sredinom srpnja kako bi se ubrzao proces pa da Makedonija postane članica već u proljeće 2018. godine.
Tajne službe
Naime, nedavno su objavljeni dokumenti makedonske, ali i nekih drugih tajnih službi koji su potvrdili da su u prosvjedima koji su doveli do nasilnog upada u zgradu Sobranja sudjelovali pripadnici srpske tajne službe te da je ruska tajna služba radila na destabilizaciji Makedonije poticanjem sukoba između Makedonaca i Albanaca. Rusija je izuzetno teško primila ovotjedni ulazak Crne Gore u NATO jer je tako izgubila jednu kockicu u svom puzzleu jačanja utjecaja na Zapadnom Balkanu, a Makedonija je trebala biti dio ruske interesne sfere. Stoga je odluka NATO-a sasvim razumljiva. Zaev je, pak, pokazao potrebnu fleksibilnost te najavio da je spreman na ulazak u NATO pod imenom FYROM, a da se pregovori o imenu s Grčkom nastave u sklopu približavanja članstvu u EU. Osim toga, članstvo u EU je na dugom štapu i vjerojatno će mu prethoditi formiranje ekonomske zajednice na Zapadnom Balkanu koju potiču Berlin i Bruxelles.
Zaev je razgovarao i s grčkim premijerom Aléxisom Tsiprasom koji mu je čestitao na izboru i potvrdio da je za Atenu i dalje neprihvatljivo ime Makedonija. No, FYROM ili neko drugo kompozitno ime za Grčku bi bilo prihvatljivo.
Za stabilnost
U Tsiprasovoj vladi su očito shvatili da i njima šteti nestabilnost u Makedoniji pa je ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias izjavio da su “jedinstvo, integritet i stabilnost sjevernog susjeda izuzetno važni”. “To je naša glavna briga i smatramo da rješenje pitanja imena na kreativan i demokratski način može olakšati budući smjer zemlje”, rekao je Kotzias.