Moskovljanima su, nažalost, teroristički napadi jako dobro poznati, piše britanski Telegraph.
U 2000-im i 2010-im godinama grad je potresla serija samoubilačkih napada na podzemnu željeznicu i zračnu luku, a izveli su ih uglavnom čečenski i ostali islamistički separatisti sa Sjevernog Kavkaza.
No napad prošli petak u koncertnoj dvorani Crocus najviše podsjeća na talačka krizu u moskovskom kazalištu Dubrovka iz 2002. kad su naoružani napadač i jedna žena čitavo kazalište uzeli za taoce zahtijevajući trenutno okončanje Drugog čečenskog rata.
Tijekom akcije oslobađanja, više je talaca poginulo od plina za uspavljivanje kojeg su koristile specijalne snage, nego što su ih pobili teroristi. Život je izgubilo ukupno 172 ljudi.
Posljednjih godina takva su zvjerstva naizgled zamrla - dijelom zahvaljujući godinama dugotrajnih i često brutalnih akcija suzbijanja pobunjenika, a dijelom zahvaljujući ratu u Siriji, koji je privukao mnoge ruske džihadiste koji su se vrlo rado otišli boriti negdje drugdje.
Šok za Ruse
Upravo zbog toga je ovaj posljednji napad došao kao toliki šok.
Islamska država je u petak kasno navečer preuzela odgovornost za napad. Ukoliko je to točno, oni svakako imaju motiv, sposobnost i povijest takvih napada.
Tisuće Rusa i džihadista koji govore ruski otišlo je u Siriju i Irak na vrhuncu takozvanog kalifata Islamske države sredinom 2000-ih. Mnogi od njih završili su u zatvoreničkim logorima u sjevernoj Siriji zajedno s drugim strancima, uključujući Shamimu Begum iz Ujedinjenog Kraljevstva. Nekima je kasnije dopušteno da se vrate kući.
Ovaj napad je podsjetnik da ta teroristička skupina i dalje predstavlja veliku prijetnju - kao i to da su ruske sigurnosne službe previše zaokupljene ratom u Ukrajini, pa su opasnost možda zanemarile, iako Kremlj još uvijek vodi borbe u Siriji.
Meta terorista - veliki izložbeni kompleks s koncertnom dvoranom na rubu Moskve - nije bila ni izbliza tako dobro osigurana kao središta grada gdje se nalaze Kremlj i vladini uredi.
Ali to je ipak jedno od najvećih i najznačajnijih mjesta u gradu pa se sada Rusi masovno pitaju kako je moguće da ih FSB (ruska služba sigurnosti) nije uspio zaštititi.
Prije dva tjedna američko veleposlanstvo u Moskvi upozorilo je svoje građane da se klone velikih javnih okupljanja zbog moguće terorističke prijetnje.
Mogli su znati?
To sugerira da su zapadne obavještajne agencije presrele razgovore iz kojih se moglo zaključiti da se sprema napad. Unatoč trenutnim napetostima, zapadne agencije obično dijele obavještajne podatke o terorističkim prijetnjama sa svojim ruskim kolegama.
Stoga je vjerojatno da su Rusi također donekle znali da se nešto sprema, iako nisu imali dovoljno informacija da napad i priječe.
Što se tiče Vladimira Putina, već je od ranije poznato da je njegova vlast nakon ovakvih terorističkih napada uvijek samo jačala.
Nakon misteriozne serije bombaških napada na stambene blokove 1999., pokrenuo je drugi čečenski rat, koji mu je osigurao prvi predsjednički mandat.
Nakon opsade škole u Beslanu 2004., u kojoj je ubijeno više od 300 ljudi, uključujući 186 djece, otkazao je izbore za regionalne guvernere uz opravdanje da je potreban središnji nadzor. Guvernere zato do dan-danas imenuje predsjednik. U retrospektivi, to je bio ključni trenutak u Putinovom projektu ponovne centralizacije moći u Kremlju.
Prerano je prognozirati kako će Putin reagirati na ovaj najnoviji horor.
Mnogi poznavatelji prilika u Rusiji očekivali su da će nakon prošlotjednih izbora napraviti nekakav veliki korak - vjerojatno u obliku još oštrijeg slamanja unutarnjeg neslaganja ili pokretanja mobilizacije vojnika za rat u Ukrajini.
Ako je tražio izgovor za veliki zaokret u sigurnosnoj politici, sada ga svakako ima.