Eksplozije duž plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru u rujnu naglasile su svu ranjivost europske energetske i komunikacijske infrastrukture, piše Foreign Policy. Švedski i danski istražitelji vjeruju da je "nekoliko stotina kilograma" eksploziva korišteno za miniranje podmoirskih cjevovoda koji vode od Rusije do Njemačke preko Baltičkog mora. Sumnja je, razumije se, odmah pala na Moskvu, ali tekuće istrage Švedske, Danske i Njemačke još traju i tek se treba otkriti tko stoji iza napada.
Moskva je zanijekala bilo kakvu umiješanost.
Eksplozije su, srećom, imale malo neposrednog utjecaja na europsku energetsku sigurnost. Moskva je obustavila tranzit plina kroz izvorni plinovod, Sjeverni tok 1, u srpnju na 10 dana, navodeći kao razlog tehničke poteškoće, dok je certificiranje Sjevernog toka 2 obustavila sama Njemačka, nekoliko dana prije ruske invazije.
No sama činjenica da se očiti čin sabotaže mogao dogoditi u prometnom Baltičkom moru, okruženom članicama NATO-a (kao i kandidatima Finskom i Švedskom), naglasila je sve poteškoće nadzora velikih sjevernih plovnih putova, koji su dom krucijalnim energetskim objektima i komunikacijskim mrežama.
Od interneta do plina
"Sedamdeset posto svih energetskih transakcija diljem svijeta odvija se pod morem ili se kreće morem, a 93 posto svih internetskih informacija kreće se podmorskim kabelima", komentira Bruce Jones, viši suradnik s Instituta Brookings, neprofitne organizacije sa sjedištem u Washingtonu.
Norveška - koja je sada najveći opskrbljivač prirodnim plinom za Europsku uniju - povisila je u utorak razinu vojne pripravnosti nakon opetovanih izvješća o neidentificiranim bespilotnim letjelicama koje se kreću u blizini energetskih postrojenja na moru.
Tamošnje su vlasti već uhitile sedam Rusa zbog upravljanja dronovima i fotografiranja osjetljivih područja.
"Ovo je najteža sigurnosna situacija u nekoliko desetljeća", rekao je u ponedjeljak norveški premijer Jonas Gahr Store.
"Nema naznaka da Rusi šire svoje ratovanje na druge zemlje, ali povećane napetosti na svakako čine izloženijim prijetnjama, kampanjama utjecaja kao i obavještajnim operacijama."
NATO je također povećao svoju zračnu i pomorsku prisutnost u Baltičkom i Sjevernom moru nakon napada, a Njemačka, Francuska i Britanija već su ponudile pomoć Oslu u nadzoru energetske infrastrukture u Sjevernom moru. Početkom listopada, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je da će energetsku i komunikacijsku infrastrukturu "testirati na stres" eventualne ranjivosti, ističući da su eksplozije duž plinovoda Sjeverni tok "pokazale sve slabosti europske energetske infrastrukture."
"Jezero NATO saveza"
Pomorski eksperti nisu bili naročito šokirani što su cjevovodi bili metom namjernog napada u Baltiku, iako su vode nedavno prozvane "jezerom NATO saveza". Čak i na relativno malom području, stručnjaci kažu da je gotovo nemoguće voditi računa o onome što se događa ispod i iznad površine. "Čak i relativno malo more je užasno veliko", kaže Jones.
Vojske i mornarice NATO-a kontinuirano upozoravaju da je morsko dno Europe njena najkritičnija, najslabija točka.
Nakon ruske aneksije Krima 2014. godine uslijedio je radikalan porast aktivnosti ruskih podmornica u blizini položenih kablova u sjevernom Atlantiku. Još se 2020. godine na sastanku ministara obrane NATO-a raspravljalo o takvim aktivnostima Rusije, usred rastuće zabrinutosti da bi Moskva mogla presjeći sabotirati infrastrukturu.
Izvješće koje je u lipnju objavio Europski parlament pokazalo je da podmorski kabeli čine "kičmu globalnog gospodarstva", s preko 10 bilijuna dolara u financijskim transakcijama dnevno, a da "zaštita i otpornost tih kabela debelo zaostaju za njihovom važnošću."
"Velika sabotaža usred Baltičkog mora i sve ostale stvari koje se događaju podsjetnik su da živimo u sasvim drugačijem svijetu u odnosu na siječanj", izjavio je jedan europski dužnosnik koji je htio ostati anoniman.
Kako je sposobnost Rusije da iskoristi energetsku kontrolu nad Europom oslabila uslijed sveopćeg truda Starog kontinenta da se diverzificira u opskrbi energentima, eksperti ističu da će se Moskva radikalnije okrenuti drugim taktikama asimetričnog ratovanja.
"Gazprom i Rusija više nemaju toliko prostora da nanesu drastičnu, dugoročnu energetsku štetu, moraju promijeniti paradigmu ako žele uzrokovati nesigurnost u Europi", komentira Henning Gloystein, energetski stručnjak u Eurasia Group.
Moskva ima najsofisticiraniji podmornički program na svijetu nakon Sjedinjenih Država, a flota podmornica je uglavnom ostala neoštećena ratom u Ukrajini. Gloystein dalje navodi da su eksplozije duž plinovoda Sjeverni tok bile na infrastrukturi u ruskom vlasništvu.
Pitanje je hoće li Moskva riskirati sabotažom dijela plinovoda u vlasništvu neke europske zemlje, članice NATO-A.
Podsjećamo, još je u siječju ove godine zapovjednik oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva, admiral Tony Radakin, upozorio da će se svaki pokušaj prekidanja podmorskih kabela smatrati "ratnim činom."