Dva mjeseca prije europskih izbora u lipnju, europski diplomati i dužnosnici žele pokazati Ursuli von der Leyen da ne može bahato vjerovati da je već pobijedila samo zato što nema dovoljno jakog protivnika koji bi je mogao poraziti.
Europski dužnosnici poručuju aktualnoj predsjednici Europske komisije da ne pokušava još jedan petogodišnji mandat na čelu izvršne vlasti EU uzeti zdravo za gotovo.
"Veliki dio toga je arogancija moći. Pogrešno je mislila da se može izvući sa svime. Sada se neke manje greške koriste protiv nje", rekao je Politicu jedan dužnosnik EU, prvenstveno misleći na aferu Pfizergate i neplanirano putovanje u Izrael nakon kojega je zaradila neslavnu titulu "kraljice".
Dvije su stvari koje bi joj mogle podrezati krila.
Prvo, ključno je da dobije podršku Emmanuela Macrona. Da bi osvojila drugi mandat, morat će uvjeriti kvalificiranu većinu čelnika EU, koji čine Europsko vijeće, da je podrže. Iako će to napraviti vjerojatno 12 europskih konzervativnih čelnika, treba vidjeti koliku podršku ima izvan svoje stranke.
Francuska je još uvijek vrlo dvosmislena po pitanju svoje potpore, vjerojatno kako bi izvukla određene ustupke u zamjenu za podršku za drugi mandat. Na Kongresu EPP-a u Bukureštu francuski konzervativac Michel Barnier odbio je podržati Von der Leyen jer joj je zamjerio to što je, uz ostalo, u listopadu sudjelovala na događaju koje je održala Macronova stranka.
"Francuzi ideju o njemačkoj predsjednici Komisije koja može raditi što god želi tijekom drugog mandata smatraju noćnom morom", rekao je Politicu europski diplomat.
Mađarska i Slovačka vrlo su kritične prema politici Komisije, dok je španjolski premijer Pedro Sánchez više puta bio u sukobu s Komisijom zbog rata Izraela i Hamasa. Neplanirani posjet Izraelu izazvao je negativne reakcije Španjolske, Irske, Portugala, Luksemburga i Belgije.
Drugi izazov za Von der Leyen bit će Europski parlament. Prvi mandat osvojila je tijesnom većinom. Procjenjuje se da će u novom sazivu EP-a sjediti više krajnjih desničara nego dosad, što znači da će se šefica Komisije trebati dodatno potruditi kako bi dobila njihovu podršku.
Uz to, Ursula von der Leyen nedavno se suočila i s pobunom četvorice svojih glavnih povjerenika nakon što je imenovala njemačkog konzervativca Markusa Piepera posebnim izaslanikom za mala i srednja poduzeća. Drugi kandidati koji su se natjecali za tu ulogu bili su bolje ocijenjeni, ali je Pieper izabran zbog svoje stranačke pripadnosti, tvrde pojedinci u Komisiji.
Dva su mjeseca do izbora, što Von der Leyen ostavlja dovoljno vremena da promijeni percepciju o sebi. Također, teško je vidjeti koji bi je protukandidat mogao pobijediti i preuzeti vođenje EK.
U međuvremenu su njezini kritičari počeli predlagati neke druge kandidate za predsjednika Europske komisije, poput predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole ili hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.