Ilko Ćorković, Hrvat iz Banje Luke, izborio je svoj već treći gradonačelnički mandat na čelu Borgholma, švedskoga grada na otoku Ölandu u Baltičkome moru, piše Slobodna Dalmacija.
Pobjeda njega i njegovih socijaldemokrata uvjerljivija je nego ikada, s 43,2 posto glasova i 16 od 35 mandata.
- Malo je - kaže za Sloobodnu - nedostajalo da i sami osvojimo apsolutnu većinu. Međutim, već smo dogovorili podršku “seljaka” i njihovih triju vijećnika, kao i dvaju ljevičara, tako da ćemo imati 21 ruku u Vijeću. Više nego komotno da se može vladati.
Zakleti hajdukovac
Pobjedu je ovaj zakleti hajdukovac proslavio u restoranu “Veranda”, koji drži Bosanac iz Goražda, a kada su poslije ponoći došli rezultati, zaorila se neizbježna “Večeras je naša fešta”. Pjevali su i zemljaci i domaći ljudi.
- Kada sam prvi put pobijedio, bilo je to malo čudo, drugi put već nešto, a sada mi je i sama majka rekla da nije vjerovala. Otkako ja vodim stranku u Borgholmu, narasli smo duplo, odnosno sa svakim izborima podrška nam je rasla dvocifreno - kaže.
Ćorković se natjecao i za regionalni parlament u Kalmaru (glasovi još nisu bili prebrojeni do zaključenja ovog izdanja), kao i na nacionalnoj razini, gdje je dobio uvjerljivo najveći broj preferencijalnih glasova, što unutar stranke, što među svim listama na otoku s tri općine, ali je presudila činjenica da se ipak radi o manjoj glasačkoj bazi u odnosu na velike gradove.
Slavlje je ovom Banjolučaninu - koji je 1992. s obitelji i par vrećica u rukama izbjegao u Švedsku i u prvim godinama života tamo se nanovo školovao i za život zarađivao, među ostalim, kao perač suđa - malo pomutio poraz njegove Socijaldemokratske stranke predvođene dojučerašnjom premijerkom Magdalenom Andersson. Konačni je rezultat, gledaju li se zastupnička mjesta, 176 - 173 za desni blok Švedskih demokrata, Umjerene stranke, Kršćanskih demokrata i liberala.
Može li se reći da je Švedska zaokrenula udesno, čak i krajnje udesno, pitali su ga novinari Slobodne, jer najveću podršku unutar pobjedničke koalicije (preko 20 posto) imaju Švedski demokrati, stranka čiji je uspon počeo prije 12 godina na retorici kontra useljenika i s porukom “Švedska Šveđanima”.
- Pa možda je i očekivano, jer su umjesto tradicionalnih tema poput školstva, zdravstva, ekologije, gdje smo mi imali primat, u prvi plan došli energetska kriza i, još važnije, segregacija i kriminal u velikim gradovima. Moj grad i sredina u kojoj živim, kao manje naseljeni, uopće nemaju taj problem i figuriraju kao najsigurniji u cijeloj Švedskoj, ali problemi postoje u velikim gradovima.
’Političko’ ubojstvo
Problem je što je oporba stavila znak jednakosti između kriminala i useljenika, što je čisti populizam. Razlika je na kraju u samo tri mandata, ali više od svega me žalosti činjenica što su se u bloku nasuprot našli liberali, koji su uvijek bili poznati po zalaganju za ljudska prava i vrijednosti, te demokršćani, iako ovo što rade Jimmie Akesson i njegovi “demokrati” ima najmanje veze s kršćanskim vrijednostima.
Problem je što su ljevičari i “seljaci” izgubili glasove, a podržavali su našu predsjednicu za premijerku. Čak se i jedno ubojstvo na susjednom otoku dovodi u vezu s tim, jer je umjesto činovnice pravom metom trebala biti šefica “seljaka”. To je cijena toga da su se našli na pravoj strani povijesti - navodi Ćorković.
Mišljenja je da Švedski demokrati, iako najjači u pobjedničkoj kolaciji, ne samo da neće imati premijera, nego neće ni ući u vladu.
- Što se njih tiče - veli naš sugovornik - može se očekivati da će podržavati konzervativce, ali nikada neće preuzeti odgovornost. Oni postoje da budu oporba i upiru u useljenike za sve loše što se događa. Prilično jednostavan narativ, ali im je upalio i donio povijesni rezultat.
Njegovoj stranci nije pomoglo ni to što je premijerka, koju su neki nazivali - “Buldožerom”, i sama zaoštrila retoriku te u jednom trenutku konstatirala da “integracija u Švedskoj nije uspjela”. Ako ništa drugo, Ćorkovićev je primjer demantira.
- Sve vam ovisi kako čovjek gleda. Nas 100 tisuća izbjeglica doselilo se u Švedsku iz BiH i Hrvatske početkom i tijekom rata. Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Linköpingu pokazalo je da se ni jedna druga skupina nikada nije bolje integrirala u švedsko društvo.
Nužnost prevencije
Gledali su i to koliko naše djece pohađa fakultete i uopće koliko ih je u obrazovnom procesu i pokazalo se ne samo da dominiraju među useljenicima, već i u odnosu na djecu čiji roditelji potječu odavde. Ja sam bio i ostao stava da je najvažnije za integraciju naučiti jezik plus živjeti u miješanim sredinama - smatra novi/stari gradonačelnik Borgholma.
Po njemu, Švedska nije toliko zaokrenula udesno, koliko su populisti tamo došli na svoje.
- Ti vam populisti uporno šire uvjerenje da su useljenici krivi za kriminal, ali zaboravljaju da najveći konzumenti droge nisu siromašni, već oni iz viših, bogatijih slojeva našeg društva. Međusobno nam se na ulicama ubijaju djeca od čak 15-16 godina. S obzirom na 40 do 50 ubojstava godišnje (u čemu su po broju stanovnika prvi u Europi, a Hrvatska druga po nedavno objavljenom istraživanju, op. Z.Š.), čovjek bi pomislio da će se međusobno istrijebiti u godinu dana i da će sve stati. Međutim, problem je što na jedno ispražnjeno mjesto u bandama već čeka njih pet ili šest spremnih uskočiti.
Kazne su već postrožene, ali treba raditi na prevenciji, pa čak i u predškolskoj dobi, u čemu se mi razlikujemo od desničara, koji bi samo kažnjavali i ništa drugo - objašnjava Ćorković i potvrđuje analize po kojima je problem socijaldemokrata i u tome što su im mlade ljude iz radničkih obitelji preoteli desničari.
- Jedan od najefikasnijih načina pokazao se TikTok, kao i ostale društvene mreže. Ljudi Jimmija Akessona su tu uložili neshvatljive iznose, nudeći jednostavna rješenja na presložene probleme. Naša pogreška ne može biti rat u Ukrajini. Nogometnim rječnikom, bio je to težak meč za nas - reći će Ćorković.
Mnogi su u rezultatima švedskih izbora vidjeli utjecaj snaga iz inozemstva, u prvom redu Rusije, ali i Turske, koja je postavila ultimatum za ulazak ove zemlje i Finske u NATO izručivanjem niza kurdskih disidenata.
Uznemireni Kurdi
- Mnogi to misle zbog Akessonove neodlučnosti na pitanju tko mu je draži - Biden ili Putin, ali Rusija nije nikako mogla utjecati sve da je i htjela, jer ovo je stara demokracija, dok su tursko inzistiranje protivnici nastojali predstaviti kao slabost naše vlade. Iako je kolala lista s nekih 60 imena, Magdalena Andersson je jasno rekla da nitko neće biti izručen. U obzir dolaze samo izravni počinitelji ubojstava, a sve drugo bi bilo protivno međunarodnim konvencijama. Na tim listama, međutim, bilo je i nekoliko naših kandidata, što je uznemirilo kurdsku zajednicu - komentira Ćorković, piše Slobodna Dalmacija.