Austrija se sa 65% cijepljenih građana definitivno ne nalazi na dnu svjetske ljestvice procijepljenosti, no ipak je prva država koja je uvela najrigorozniju mjeru do sada. Nešto manje od 35% građana, a taj se postotak sada počeo munjevito smanjivati, više ne smije gotovo ništa izvan svoja četiri zida.
Lockdown za necijepljene mnogim je austrijskim građanima uvelike zakomplicirao život. Od jučer ne smiju nigdje osim u trgovine koje prodaju osnovne životne potrepštine. Osim nabave namirnica, mogu posjetiti liječnika, otići u ljekarnu ili na posao, a posebno dopuštenje za kretanje ulicama mogu dobiti i ako skrbe o nekoj starijoj ili nemoćnoj osobi. U svim ostalim slučajevima osuđeni su na boravak u svojim domovima.
Kako izgleda život pod najstrožom mjerom na svijetu? O tome su novinari RTL Televizije pričali s par Hrvata, od njih otprilike 140 tisuća koji trenutno žive u toj zemlji. I dok se za neke život nije previše promijenio, neki su više puta pomislili kako bi se sada bilo lijepo vratiti u domovinu.
"Od kada je to počelo, čujemo da se podijelilo dosta kazni. Kršitelji tog zakona, koji nisu cijepljeni i otišli su u kafić ili negdje drugdje, dobili su kazne. Vi bez razloga ne smijete ići u šetnju ili zalutati u drugom dijelu grada. Zabranjeno vam je kretanje", priča Siniša Špoljarić koji u Austriji živi već dugi niz godina.
'Više se širi nervoza, nego što je rigorozna situacija na terenu'
Unatoč strogim zabranama, na cijepljenje, kaže, još nije pomislio jer smatra kako postoji mnogo nerazjašnjenih okolnosti. Uz to naglašava kako nije "antivakser", te da inače vjeruje u medicinu,
"Ja sam se i do sada tri puta tjedno testirao, ponedjeljkom, srijedom i petkom. To mi je već prešlo u normalu, idemo se testirati i to je to. Smatram da na ljude najveći pritisak rade vijesti i više se širi nervoza, nego što oni sad trenutno stvarno postupaju i sjede u policijskim autima na ulicama", objašnjava Siniša koji smatra da u ovom trenutku situacija na terenu nije toliko rigorozna koliko se smatra.
Tanja, Hrvatica koja se također već udomaćila u Austriji, objašnjava da njoj ovaj novi lockdown nije učinio preveliku razliku u životu jer su i do prije par dana "necijepljeni već bili izbačeni iz gotovo svega."
"Do neki dan je još samo ulazak u muzeje bio dopušten, a sada više nije. Po meni je najkritičnija i najupitnija razlika zabrana ulaska u trgovine. Na posao se i dalje ide, briga o kućanstvu je i dalje tu, kvarova i dalje ima, u javni prijevoz gdje su svi natrpani se smije, a u trgovinu ne", kaže Tanja.
Sve to smatra narušavanjem kvalitete života bez opravdanog razloga, piše RTL.
Psihičke posljedice
"Osjećam se kao kriminalac zbog pomisli da bih otišla u trgovinu s alatima ili hobby materijalima, u kojima se tako i tako nose FFP maske, ili to što ne znam smijem li odvesti bicikl na popravak, a to bi mi omogućilo izbjegavanje javnog prijevoza što zapravo doprinosi smanjivanju kontakata", smatra Tanja.
No, onima koji su cijepljeni cijela stvar djeluje prenapuhano.
"Ovo nije baš lockdown kakav je bio prošle godine, nego djelomični. Necijepljeni ne smiju na velika okupljanja kao što su koncerti, svadbe i rođendanska okupljanja na kojima je više od 25 osoba i slično. Svaka dva dana moraju napraviti PCR test i nositi FFP2 masku. Kod nas je na poslu još uvijek valjan 3G Nachweis (testiran, preboljen ili cijepljen), ali uskoro će uvesti 2G (preboljen ili cijepljen). Ako hoćeš ići u restoran jesti, moraš imati PCR test iako si cijepljen", rekla je Iris Bel, profesorica koja odnedavno živi u Beču, i dodaje kako su na svim punktovima za cijepljenje trenutno ogromne gužve.
Siniša također priča da su na lokacijama na kojima se prije testirao sada ogromni redovi za cijepljenje, no smatra kako se ljudi sada cijepe isključivo zbog straha od zabrana, što po njemu nije dobro.
"Posljedice tek trebaju doći, psihički će to biti teško za podnijeti. Tu se, naime, radi i o tome da necijepljeni mogu dobiti otkaze i nemaju se pravo kome žaliti, niti dobivati naknadu za nezaposlene. Necijepljeni više nemaju svoje slobodno vrijeme", kaže Siniša.
'Policija ima pametnijeg posla'
Na pitanje smatra li da je situacija sada bolja u Hrvatskoj nego tamo, kroz smijeh odgovara: "Više puta mi je palo na pamet vratiti se u Hrvatsku, no bojim se da bi to moglo doći i kod nas."
Björn Jelinek, Austrijanac koji trenutno pohađa obrazovni program specijalizacije, kaže kako bi radije napustio školovanje nego se cijepio pod prisilom. Iako se ne slaže s novim mjerama, kaže da situacija na ulicama ipak nije tako strašna.
"Policija ima pametnijeg posla, a to su i sami rekli. Mnoga pravila postoje, no svakodnevni život dokazuje da je ljudima dosta, a maske se nose samo u supermarketima", kaže.
Testiranje je besplatno za sve koji žive u Austriji, a testirati se možete i po nekoliko puta dnevno. No, Björnu najviše smeta to što se od ljudi očekuje da to učine u svoje slobodne vrijeme, zbog čega gube mnogo vremena svakih dan ili dva, ovisi koji test odaberete.
Tanju su pitali i boji li se policijskog sata koji je najavljen za deset dana, ako ovaj lockdown za necijepljene ne urodi plodom u smislu smanjenja broja zaraženih.
"Policijski sat je već na snazi jer je izlazak iz kuće dopušten samo uz određene razloge. Odlazak na svježi zrak, rekreaciju i to sve, moguće je samo uz nekakav dokaz. Izluđuje me taj osjećaj straha što ću reći ako izađem na ulicu i netko me pita što radim, a znam da ne radim ništa krivo jer tako i tako ne mogu vise napraviti 'ništa krivo' kad su već zabranjeni gotovo svi kontakti i aktivnosti. Najviše od svega mi fali odlazak na sportske aktivnosti, a ponekad i topao obrok ili čaj s obzirom na zimu i bicikliranje", kaže Tanja.
Kaže da se boji kako će se udaljiti od prijatelja i društva, no, unatoč svemu, na cijepljenje se još nije odlučila.
"Bojim se i korone i posljedica cjepiva o kojima se ne priča. Iako je sam po sebi vrlo neugodan, lockdown mi nekako daje više vremena za donošenje odluke. Smatram da bi bolji način bio da se svi moraju testirati, što bi bilo sigurnije za širenje zaraze s obzirom na to da se pokazalo da cijepljeni neprimjetno prenose virus. Time bismo svi bili i oprezniji i sigurniji, a opet slobodniji, jednakiji i ujedinjeniji te bi ekonomija puno manje trpjela", zaključuje Tanja u razgovoru za RTL.