BRUXELLES - Europska komisija je u petak potvrdila da će njezin predsjednik Jean Claude Juncker u srijedu, tijekom godišnjeg obraćanja Europskom parlamentu o stanju Unije, predložiti državama članicama nove mjere za suočavanje s izazovom velikog vala imigranata. On će predložiti i program razmještanja 120.000 izbjeglica po svim državama članicama u sljedećih dvije godine. Ovaj prijedlog ima za cilj pomoći Grčkoj, Italiji i Mađarskoj koje imaju najveći broj izbjeglica, a te tri države ne bi bile obvezne pristati na kvote.
Hrvatska kao Finska
Iako su u Komisiji potvrdili da će Juncker predložili razmještaj do 160 tisuća izbjeglica (uključujući i prethodni prijedlog o 40 tisuća) dok se unutar EU ne dogovore stalni mehanizmi i obvezne kvote za države članice, Komisija je upozorila da još uvijek ne postoji brojka o tome koliko bi koja država trebala primiti. Ovaj Junckerov prijedlog bit će na stolu ministara unutarnjih poslova Europske unije na kriznom sastanku 14. rujna u Bruxellesu.
VIDEO: HULIGANI NAPALI IZBJEGLICE U BUDIMPEŠTI! Više od tisuću ih je napustilo željezničku stanicu u Budimpešti, krenuli pješice prema Austriji
Britanski mediji su dan ranije objavili podatke za koje tvrde da su iz pripremnih dokumenata EU prema kojima bi se raspodijelilo 160.000 izbjeglica. Prema toj raspodjeli, Hrvatska bi trebala primiti 3200 izbjeglica, odnosno 1,73 posto, otprilike isti broj kao i Finska i Slovačka. Njemačka bi podnijela najveći teret i primila deset puta više od Hrvatske, odnosno više od 34 tisuća. Francuska bi primila 26 tisuća, Španjolska 16, a Poljska oko 10 tisuća. Kriterij za te brojke su broj stanovnika, broj izbjeglica koje su primile države do sada te stopa nezaposlenosti.
Europska komisija je i u svibnju predložila kvote za razmještaj 40.000 izbjeglica koje su trebale biti obvezne. Ta ideja nije dobila potporu u Vijeću pa su države članice umjesto toga pristale samo primiti određen broj koji je ukupno došao na 32.000, što nije ni desetina broja imigranata koji su dosad ušli u EU. Zato se i sada postavlja pitanje kako će države članice, koje se nisu uspjele dogovoriti ni oko 40 tisuća izbjeglica, uspjeti dogovoriti o njih 160 tisuća.
No čini se da mnogi lideri država članica postaju sve više skloni prihvatiti obvezne povećane kvote kao rješenje, što zbog dramatičnih razmjera koje je poprimila kriza, što zbog spoznaje da se sada ne radi samo o ideji Europske komisije već o rješenju koje snažno zagovaraju glavne članice EU Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija i Austrija.
Pobuna u istočnoj EU
Mnoge istočne države članice su najavile da će se protiviti tom prijedlogu, ali neke od njih sada mijenjaju stav. Tako je slovenski ministar vanjskih poslova Karel Erjavec jučer na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Luxembourgu rekao da se Slovenija više ne protivi kvotama te je spremna primiti oko 2000 izbjeglica.
Novi prihvatni centri
I Litva pokazuje spremnost sudjelovati u podjeli tereta. Države Višegradske skupine Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka najavile su da će imati zajednički stav protiv tog prijedloga.
Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans i povjerenik za migraciju i unutarnje poslove Avramopoulos jučer su posjetiti otok Kos u Grčkoj gdje stiže najveći broj izbjeglica.
ZAŠTO NISU DOBRODOŠLI U BOGATE ARAPSKE ZEMLJE? 'To su traumatizirani ljudi, ne bi se oni uklopili u naš život na visokoj nozi'
Oni zagovaraju gradnju prihvatnih centara u kojima bi se izbjeglice registrirale i onda razmjestile u druge države EU upravo da bi se izbjegle situacije poput onih u kojoj se našao ovaj grčki otok.
Na upit očekuje li EU pomoć u zbrinjavanju izbjeglica i od drugih država svijeta, Timmermans je priznao da “EU nije baš u najboljoj poziciji da drugima govori što učiniti kada nismo ni u vlastitim redovima složni oko toga”.
‘Lista podobnih’
Kao važnu hitnu mjeru koju treba poduzeti i za koju će se zalagati, potpredsjednik Komisije je istaknuo jedinstvenu EU listu sigurnih država u kojima bi se po ubrzanoj proceduri vratili oni koji nemaju kriterije za azil. “Nisu svi koji dolaze u EU izbjeglice i u tome je problem. Razumijemo da ljudi bježe i od siromaštva, ali to nije razlog za dobivanje statusa zaštićene izbjeglice. Potporu europske javnosti za zbrinjavanje izbjeglica možemo zadržati samo ako osiguramo vraćanje onih koji nisu prave izbjeglice”, rekao je on. Lista “sigurnih država” bit će gotova već sljedeći tjedan.
Milanović daje suglasnost za kvote: 'Zod neće pomoći Mađarskoj, mi ga nećemo graditi'
Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je da su Hrvatskoj prihvatljive kvote Europske komisije o raspoređivanju izbjeglica prema kojima bi ih Hrvatska trebala primiti oko 3000 umjesto dogovorenih 500, ali nisu prihvatljivi zidovi koji sprečavaju imigrante u njihovoj potrazi za boljim životom. Tom je izjavom premijer Hrvatsku uoči najavljenog izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova na kojemu će se 14. rujna raspravljati o kvotama i kriterijima na osnovi kojih bi se izbjeglice trebale rasporediti po Europi svrstao u blok onih zemalja koje su spremne biti humane i prijateljske.
Po njemu, to su ljudi jako motivirani da rade, stvaraju i budu dio zajednice, ali ih ne zanima Hrvatska već Njemačka, Austrija ili Švedska, a Hrvatska se ne može skrivati i okretati glavu od realnosti. Najavu mađarskog premijera Viktora Orbana o mogućoj gradnji zida i na granici s Hrvatskom, Milanović je ocijenio “čudnom”.
- Orban priča o ugrozi kršćanskih vrijednosti u Europi. Kao - dolaze ne znam kakve horde muslimana koji su manje vrijedni. Međutim, dolazi jedan promil europskog stanovništva. To nisu neprijatelji, a Mađarskoj taj zid neće pomoći. Ljudi će ga zaobići. U skladu sa stavom Vlade na spomenutom sastanku ponašat će se i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji će predstavljati Hrvatsku na tom sastanku, a Milanovićev stav potvrdila je i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić koja je u Gunji izjavila: “Mi smo to prošli prije više od 20 godina i sigurno nećemo graditi zidove. Svi koji dođu, bit će prihvaćeni i zbrinuti sa svime što im pripada, poput smještaja, novčanih naknada, učenja hrvatskog jezika... Dakle, sve kao što i sada radimo s ljudima koji su u Hrvatskoj tražitelji azila”. (Željka Godeč i Nikola Patković)