Htio je ići umrijeti u Sjevernu Koreju, došao do granice, zakoračio, a onda su ga zaustavili: ‘Ili ću istjerati Amerikance ili umrijeti ovdje‘

Ahn Hak-sop ima 95 godina, koristi invalidska kolica i ima jednu posljednju želju: umrijeti i biti pokopan u Sjevernoj Koreji, zemlji čijim je idealima ostao odan cijeli život. Tijekom Korejskog rata borio se kao vojnik Narodne vojske Sjeverne Koreje. Godine 1953. zarobljen je i osuđen na više od 42 godine zatvora u Južnoj Koreji jer je odbio potpisati dokument kojim bi se odrekao svoje političke ideologije, piše CNN.

I nakon što je 1995. oslobođen, kaže da nije osjećao slobodu: „Samo sam prešao iz malog zatvora u veliki.“ Odbio je priliku da se 2000. priključi skupini zatvorenika koji su vraćeni u Sjevernu Koreju jer je smatrao da njegova borba protiv američkog utjecaja na Jugu još nije završena.

Ahn danas živi u skromnoj kući u selu Yonggang-ri, gotovo na samoj granici sa sjevernokorejskom granicom, okružen zastavama, posterima i uspomenama na zemlju koju nikada nije zaboravio. Prostirku ispred kuće zamijenio je američkom zastavom. Svoje dane provodi u tišini i siromaštvu, živeći od državne pomoći i podrške poznanika.

Ovog tjedna Ahn je stigao do mosta koji vodi prema demilitariziranoj zoni, jednoj od najčuvanijih granica na svijetu. U rukama je nosio sjevernokorejsku zastavu, a uz njega su bili pratitelji i skupina prosvjednika koji su od južnokorejskih vlasti tražili da mu dopuste povratak. Ahn je simbolično pokušao zakoračiti prema Sjeveru, govoreći kako želi posljednje trenutke života provesti na „slobodnoj zemlji“ i biti pokopan uz suborce.

Međutim, južnokorejske vlasti su ga zaustavile. Pozvale su se na Zakon o nacionalnoj sigurnosti, koji zabranjuje samoinicijativne kontakte s Pjongjangom, te istaknule da povratak nije moguć jer između dviju država više ne postoji ni osnovna komunikacija. Sjeverna Koreja je sve službene kanale sa Seulom prekinula još 2023. godine.

Okružen kamerama i policijskim kordonima, prebačen je natrag u ambulantnom vozilu. Iza sebe je ostavio tek riječi koje ponavlja godinama: „Ili ću istjerati Amerikance, ili ću umrijeti ovdje. Ali nikad neću prihvatiti ovaj svijet pod njihovom čizmom.“