OKRUGLI STOL

Humanitarne organizacije mogle bi uštedjeti 500 milijuna dolara prelaskom na čiste energente

 Jakov Prkić/CROPIX

Humanitarne organizacije mogle bi uštedjeti preko 500 milijuna dolara odabirom čiste energije nad fosilnim gorivima u ratnim zonama i područjima pogođenim katastrofama, poručili su iz globalnog think-tanka Chatham House u ponedjeljak.

Humanitarne organizacije potrošile su gotovo pet posto svojih sredstava, oko 1,2 milijardi dolara, na dizelska goriva prošle godine, a mogle su uštedjeti 517 milijuna dolara svake godine upotrebom čiste energije poput solarne.

"Humanitarci djeluju u teškim okolinama gdje je imperativno spašavati živote", rekao je koautor izvješća i član inicijative Moving Energy Initiative (MEI) Owen Grafham.

"Energiji se ne pridaje puno razmišljanja, dizel je glavni izbor jer su organizacije navikle na njega, i brzo se pribavlja", stoji u izjavi u izvješću.

Fosilna goriva koja emitiraju ugljični dioksid mogla bi se koristiti kao oružje, otete od militanata ili prodane na crnom tržištu te ponekad trebaju biti prevezene velikim udaljenostima kako bi dosegle zabačene humanitarne kampove.

To stvara trošak humanitarnim organizacijama koje se bore sa financijama, uz ratove, progon, i ostale oblike nasilja koje su zadesile rekordnih 68,5 milijuna ljudi prošle godine, prema izvješću UN-ove agencije za izbjeglice.

Humanitarci su napomenuli kako bi se suzbijanjem emisija štetnih plinova spriječile katastrofe povezane sa klimom.

Obnovljiva energija ključna je za smanjivanje emisija koje mijenjaju klimu pod globalnim klimatskim sporazumom iz 2015. kojim su se zemlje obvezale da će zaustaviti porast temperatura "daleko ispod" 2 stupnja Celzijeva, dok je idealna brojka 1,5 stupanj.

"Gorenje štetnih goriva najviše pogađa siromašne, pretežito žene i djevojčice, koje su u centru humanitarnih kriza", rekao je čelnik međunarodne organizacije CARE Sven Harmeling.

Iako tehnologija nije dovoljno razvijena za potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije, neki solarni projekti već se provode na terenu te humanitarci očekuju još mnogo sličnih.

Inženjer Švedske Jedinice za Inovacije u sklopu Liječnika bez granica (MSF) Per-Erik Eriksson rekao je kako se MSF trudi na realizaciji bolje upotrebe obnovljivih izvora energije.

"Međutim, nije sigurno da će ta transformacija donijeti uštede, ponajviše zbog troška izgradnje infrastrukture. Naše aktivnosti su orijentirane prema hitnim situacijama, stoga i implicitno kratkoročne", naglasio je Eriksson.

"Investicije u obnovljive izvore energije su uvijek veće od dizelskih rješenja, stoga ušteda nastupa tek kasnije nakon nekoliko godina", poručio je Eriksson.

Humanitarne organizacije naglasile su kako se oslanjaju na dizelske generatore iz razloga što mnogi radnici i volonteri u startu već znaju na njima raditi, a za solarne generatore potrebno je više novca i specijalizirana edukacija radnika.

Listopadsko izvješće UN-ova Međuvladina Panela za klimatske promjene naglasilo je kako obnovljivi izvori energije moraju dostavljati 70 do 85 posto električne energije do 2050. godine kako bi ostali unutar promjena globalne razine temperatura od 1,5 stupnja Celzijeva, u usporedbi sa današnjim stanjem gdje tek 25 posto energije iz obnovljiva izvora.

Preko 190 zemalja sastat će se u Poljskoj 14. prosinca kako bi utvrdili pravila koja će omogućiti Pariškom klimatskom sporazumu da zaživi i krene s radom 2020. godine te da potakne mnoge druge zemlje za osnaživanjem njihovih trenutnih akcijskih planova glede klime.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. srpanj 2022 19:34