Globalni pomorski promet na nestabilnim je nogama otkako su u petak američke i britanske snage uzvratile Hutima, pobunjeničkoj skupini koja mjesecima napada komercijalne brodove u Crvenom moru. Katar je zbog eskalacije sukoba zaustavio tankere za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji su trebali proći morskim prolazom koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom.
Najmanje pet katarskih LNG brodova, koji su trebali ići preko prolaza Bab el-Mandeb, od prošlog tjedna čeka zeleno svjetlo za nastavak kretanja. Tri tankera koja su prevozila LNG u Europu zaustavila su se uz obalu Omana, a druga dva zaustavljena broda vraćala su se u Katar radi ponovnog utovara.
Gotovo 15 posto globalne pomorske trgovine prolazi kroz Crveno more, uključujući osam posto globalne trgovine žitaricama, 12 posto pomorske trgovine naftom i osam posto svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom. Katar je drugi po veličini pružatelj ukapljenog prirodnog plina u Europi, odmah nakon SAD-a. Europska unija je u rujnu 2023. uvezla oko milijardu kubičnih metara LNG-ja iz Katara. Lani je Katar isporučio oko 13 posto svojih zaliha LNG-ja u EU. Ako se konflikti i prekidi u pomorskom prometu u Crvenom moru nastave, Katar će biti prisiljen poslati svoje brodove preko znatno dužeg puta, oko Rta dobre nade na krajnjem jugu Afrike.
Napadaju brodove
No, stručnjaci ističu da je, barem zasad, malo vjerojatno da će to izazvati probleme u opskrbi europskog tržišta plinom. Naime, Europa ima rekordno visoke zalihe plina, pokazali su podaci koje je krajem 2023. objavila agencija Moody‘s. Istodobno, industrijska potražnja za plinom je i dalje slaba. Kako navodi Bloomberg, vrijednost plina na referentnoj europskoj burzi pala je u ponedjeljak više od četiri posto, na oko 30,5 eura po megavatsatu, približavajući se najnižoj točki trgovanja u posljednjih sedam mjeseci.
Jemenski Huti nisu napali niti jedno plovilo koje prevozi plin otkako su u studenome počeli napadati brodove u Crvenom moru. No, kombinirane vojne snage, koje obuhvaćaju američku i britansku mornaricu, savjetovale su trgovačkim brodovima da se drže podalje od zone sukoba u južnom Crvenom moru nakon zračnih napada na militantnu skupinu koju podupire Iran.
Brojne brodske kompanije već mjesecima izbjegavaju Crveno more i Sueski kanal, glavnu rutu za pošiljke iz Azije u Europu i važnu za isporuke istočnoj obali SAD-a. Dulja ruta plovidbe za izbjegavanje Crvenog mora dodaje oko dva do dva i pol tjedna isporukama u Europu i Sjevernu Ameriku. To je već dovelo do duljih rokova isporuke i viših cijena dostave robe.
Vodeći britanski lanci robnih kuća Marks & Spencer i Next te švedski lanac trgovina namještajem IKEA upozorili su da bi neki proljetni artikli mogli biti privremeno nedostupni u trgovinama diljem Europe i SAD-a. Eskalacija oružanih sukoba podigla je cijene vozarina i povećala troškove prijevoza robe, što bi moglo dovesti do viših cijena proizvoda široke potrošnje, poput modnih proizvoda, kućanskog namještaja, igrački i elektronike. Cijena kontejnerskog prijevoza iz Azije u Europu već je porasla između 175 i 250 posto.
I što dulje situacija u Crvenom moru bude trajala, to će biti ozbiljnija.
Tržište bi se moglo suočiti s krizom kakvu ne pamti od 2021. kad je Sueski kanal bio blokiran šest dana nakon što se u njemu nasukao kontejnerski brod Ever Given. Blokada prometa Sueskog kanala je globalnu trgovinu stajala oko 60 milijardi dolara. Dobra je vijest što su otad mnoge tvrtke razvile alate za rješavanje kašnjenja. Primjerice, iako je skuplji, trgovci mogu koristiti zračni prijevoz, koji je prikladan za laganije proizvode poput elektronike i kozmetike.
Moguće je i skratiti vrijeme proizvodnje robe kako bi se nadoknadilo vrijeme koje će brodovi provesti na putu prema Europi i SAD-u. Suočeni s nestašicama robe 2021., maloprodajni divovi poput Walmarta i Targeta također su unajmili vlastite brodove kako bi osigurali da će zalihe iz Azije stići na vrijeme.
Vojna vježba
Huti su prijetili osvetom nakon što su SAD i Britanija izveli val zračnih napada u petak rano ujutro. No, zasad je izostao žešći odgovor. Amerikanci su presreli krstareću raketu koja je ispaljena u nedjelju poslijepodne na brod američke mornarice.
No, prijetnja od pobunjeničke skupine nije nestala. Jemenski Huti su tijekom vikenda izveli vojnu vježbu u pokrajini Sada u blizini Saudijske Arabije i objavili da su spremni sudjelovati u borbi protiv "američkih i cionističkih" neprijatelja. Skupina je izvela sličnu vježbu u Sadi 2015. godine, neposredno uoči rata sa Saudijskom Arabijom.
Huti su daleko od otrcane vojske, nesposobne za napad većih razmjera. U posljednjih nekoliko godina skupina je sakupila raznoliku lepezu iranskih bespilotnih letjelica i protubrodskog oružja, uključujući krstareće i balističke projektile. Prema analizi Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), Huti su od 2014. uvelike razvili svoje vojne sposobnosti. Danas na raspolaganju imaju balističke projektile koje zovu Typhoon, a radi se o preimenovanoj verziji iranske rakete Qadr s dometom od 1600 do 1900 kilometara, koja može doći do Izraela.
Pobunjenici, koji kontroliraju veći dio sjevernog Jemena, također imaju iranske krstareće rakete Quds, od kojih neke imaju domet od oko 1650 kilometara. Njihov arsenal također uključuje iranske bespilotne letjelice Shahed-136, koje Rusija koristi u svom ratu protiv Ukrajine, te dronove Samad-3, koje su Huti koristili u napadima na UAE i Saudijsku Arabiju. Samad-3 može biti opremljen s 18 kilograma eksploziva. Saudijska Arabija i Sjedinjene Američke Države optužuju Iran za opskrbu Huta bespilotnim letjelicama, projektilima i drugim oružjem, što Teheran uporno poriče. Huti kažu da svoje dronove proizvode u zemlji, iako analitičari tvrde da sadrže prokrijumčarene iranske komponente.
Kina se trenutačno drži po strani jer troškovi prijevoza još nisu dovoljno visoki da bi nadmašili rizike uključivanja u sukob. Kineski čelnik Xi Jinping može sa sigurne distance promatrati SAD i njihove saveznike kako se bore protiv Huta, iskorištavajući antiameričke sentimente u dijelovima Bliskog istoka i prikazujući se kao neutralni arbitar. Peking se na Bliskom istoku ponaša slično kao i u Ukrajini gdje poziva na mir, a istodobno "odbija osuditi ili odustati od Rusije", ističe glavna geoekonomska analitičarka u Bloomberg Economicsu Jennifer Welch.
U petak je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning izjavila da je Kina "duboko zabrinuta" zbog eskalacije u Crvenom moru, ali nije poduzela nikakvu akciju. Peking se nada da će poremećaj u međunarodnom pomorskom prometu potaknuti više trgovaca na korištenje željezničkih mreža, podupirući Xijevu inicijativu Pojas i put za gradnju infrastrukture u zemljama u razvoju.