Saudijski prestolonasljednik Muhamed bin Salman (MBS) u četvrtak je dvaput telefonom razgovarao s Donaldom Trumpom, moleći ga da pokrene napade na hutiste čije su postrojbe blizu osvajanja strateški važnih položaja na Crvenom moru. Trump je to odbio, iako Iran već ometa pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, i kontrola hutista nad tjesnacom Bab el-Mandebom mogla bi iranskom režimu dati snažnu novu polugu pritiska na SAD i njegove saveznike u Zaljevu.
U četvrtak, 10. rujna, hutisti su probili obranu legalne jemenske vlade i okupirali gotovo cijelu tamošnju obalu Crvenog mora, dramatično povećavajući svoju kontrolu nad tjesnacem Bab el-Mandeb. Njihove trupe zauzele su važnu luku Moka i sada napreduju prema jugu i obali Adenskog zaljeva, predstavljajući prijetnju Adenu, drugom najvećem gradu u Jemenu.
Tržište je već reagiralo na naglim skokom cijena nafte, koja je prvi put od svibnja premašila 100 dolara po barelu za sirovu naftu Brent. Posebno je ugrožen saudijski režim jer tim koridorom izvoze naftu, a sada to područje kontrliraju njihovi smrtni neprijatelji.
Saudijci napadaju hutiste već punih dvanaest godina, ali ne samo da ih nisu uništili, nego se pokazalo koliko su vojno nesposobni, unatoč gomili vrhunskog oružja koje kupuju od Amerike. Od kraja 2025. Jemen je de facto podijeljen na četiri dijela.
Istočnu pustinjsku regiju kontrolira međunarodno priznata sunitska vlada Jemena, a podržava je Saudijska Arabija. Sjever i zapad zemlje kontroliraju hutisti, koje podržava Iran, dok je južne regije, uključujući Aden, držalo takozvano Južno prijelazno vijeće, koje se zalaže za stvaranje neovisne države Južni Jemen, a iza sebe su imali Ujedinjene Arapske Emirate.
Osim toga, mali dio zapadne obale, stisnut između teritorija hutista i južnjaka, držale su snage Nacionalnog otpora pod zapovjedništvom Tarika Saleha, koje je imalo određenu autonomiju. Budući ne vole Hute, pomagali su im Saudijci i jemenska vlada.
Upravo na ovom području, sada se odvija ofenziva hutista. Početkom 2026. godine, snage vladina Predsjedničkog vijeća uspjele su poraziti separatiste, potpuno ponovno zauzevši teritorije koje su kontrolirali na jugu zemlje. Saudijska Arabija se umiješala u sukob, bombardirajući južne položaje i luke preko kojih su Ujedinjeni Arapski Emirati opskrbljivali trupe Južnog prijelaznog vijeća streljivom i opremom.
Saudijska Arabija i Emirati našli su se na rubu izravnog vojnog sukoba, koji Emiraćani nisu htjeli prijeći, pa su prekinuli podršku separatistima i povukli svoje trupe. U siječnju su vladine snage pokrenule protuofenzivu i već 9. siječnja ušle su u Aden. Vodstvo Južnog prijelaznog vijeća pobjeglo je u Emirate, gdje je objavilo svoje raspuštanje, tako da je cijeli južni Jemen došao pod kontrolu vlade.
Kontrola je, međutim, bila uvjetna i uglavnom formalna jer većina stanovništva južnog Jemena i dalje je podržavala separatističke ideje, a odanost terenskih zapovjednika, koji su u roku od nekoliko dana prešli u Predsjedničko vijeće, bila je vrlo upitna.
Sukob između Saudijske Arabije i hutista ponovno je eskalirao u srpnju, kada su potonji proglasili pomorski embargo Saudijskoj Arabiji te zaredali s napadima na saudijske zračne luke, tankere i naftnu infrastrukturu, a Saudijci spriječili iranski avion, koji je prevozio hutske zapovjednike s dženaze bivšem iranskom vrhovnom vođi Aliju Hameneiju, da sleti u Sanu. Hutisti su ovog tjedna iznenada pokrenuli glavni napad prema zapadu, u smjeru luke Moki, lako su probili frontu i počeli brzo napredovati dublje u neprijateljski teritorij. Prema izvješćima s terena nakon Moke, zauzeli su i otok Majun te time dovršili preuzimanje kontrole nad strateškim tjesnacem Bab el-Mandeb, a stigli su i do drugog najvažnijeg obalnog grada, Dhubaba. Medijska izvješća ukazuju na to da su snage Nacionalnog otpora razbijene i Muhamed al-Buhaiti, član političkog vodstva hutista, objavio je videosnimku kolona njihovih boraca koji se predaju.
Usto, Saudijska Arabija ne može svojim saveznicima pružiti odgovarajuću zračnu podršku jer su značajne snage raspoređene kako bi zaštitile vlastite vojne i civilne ciljeve od raketnih napada i napada bespilotnih letjelica hutista. Oni, pak, s druge strane, mogu računati na Iran, i već postoje izvješća o prisutnosti brojnih iranskih vojnih savjetnika, a iranska tehnička i tehnološka pomoć značajno je ojačala hutističku vojsku.
Pokret Ansar Allah, koji se do nedavno sastojao prvenstveno od visoko mobilnog pješaštva u kamionetima, sada ima sofisticirane snage bespilotnih letjelica, značajan arsenal balističkih i krstarećih raketa dok vladine snage, spremne za borbu protiv "bivših" hutista, nisu sposobne za rat s takvim neprijateljem.
Ostaje otvoreno pitanje: hoće li Turska i Pakistan, koji su nedavno sklopili vojni savez sa Saudijskom Arabijom, priskočiti u pomoć toj zemlji, omogućavajući međusobnu vojnu podršku. Zasad nije bilo naznaka o tom pitanju, osim pakistanskog komentara da to zasad nije na dnevnom redu. A ni Trump neće, bar trenutno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....