BITKA ZA PERIM

Žestoka ofenziva najmoćnijeg saveznika Irana, sve su bliže jednom od strateški najvažnijih otoka na svijetu

Taj pjeskovit i stjenovit otok zbog svog je položaja stoljećima bio važan različitim carstvima
 Khaled Ziad/afp/profimedia
Taj pjeskovit i stjenovit otok zbog svog je položaja stoljećima bio važan različitim carstvima

Jemenski otok Perim nalazi se u tjesnacu Bab el-Mandeb, strateški važnom morskom prolazu između Crvenog mora i Adenskog zaljeva. Njegova važnost dodatno je porasla nakon što je zbog rata SAD-a i Irana praktički zatvoren Hormuški tjesnac.

Kako bi održala protok energenata i spriječila rast cijena, Saudijska Arabija preusmjerila je izvoz nafte iz Hormuza prema Crvenom moru. Sada su, međutim, hutisti, najmoćniji regionalni saveznik Irana, pokrenuli ofenzivu koja bi im mogla omogućiti kontrolu nad Perimom, a time i nad prolazom brodova kroz Bab el-Mandeb.

U četvrtak su zauzeli Mokhu, važan lučki grad oko 80 kilometara sjeverno od Perima. Taj pjeskovit i stjenovit otok zbog svog je položaja stoljećima bio važan različitim carstvima. Nalazi se na najužem dijelu tjesnaca, gdje je Rog Afrike udaljen samo 19 kilometara od Arapskog poluotoka. Britansko Carstvo nekoć je ondje imalo postaju za opskrbu brodova ugljenom na putu prema Indiji, a ostaci tog razdoblja i danas su vidljivi.

image
Khaled Ziad/afp/profimedia

„Ovo je sada geopolitičko pitanje“

Više od deset godina građanski rat u Jemenu smatrao se nekim dalekim regionalnim sukobom. No, s jačanjem borbi i napadima hutista na obalu Crvenog mora, Jemen bi mogao postati nova bojišnica u sukobu Washingtona i Teherana. Hutisti već kontroliraju glavni grad Sanu, velike dijelove sjeverozapada zemlje i velik dio obale Crvenog mora sjeverno od Perima.

„Govorili smo svijetu da je ovo iranski projekt, ali tada nitko nije slušao Jemence... Ovo je sada geopolitičko pitanje“, rekao je CNN-u Tarik Saleh, potpredsjednik međunarodno priznate jemenske vlade.

Saleh, nećak svrgnutog predsjednika Alija Abdullaha Saleha i bivši saveznik hutista, jedan je od rijetkih visokih političara koji je ostao u Jemenu. Tvrdi da je preživio nekoliko pokušaja atentata i da ga Iran želi ubiti.

Potez koji će dodatno zakomplicirati rat na Bliskom istoku: Iranski saveznici zauzeli strateški grad

Govoreći krajem kolovoza iz šatora na udaljenoj jemenskoj plaži, rekao je da od SAD-a ne dobiva nikakvu pomoć, „samo riječi“. Upozorio je da će, ako hutisti zauzmu Perim i preuzmu kontrolu nad Bab el-Mandebom, „biti potrebne goleme međunarodne snage i mornarice“ kako bi ih se odande istjeralo.

Koliko je područje opasno pokazalo se i kada je ekipa CNN-a pokušala prijeći oko tri kilometra od kopna do Perima. Zbog upozorenja na neposredan napad hutističkim dronom, topovnjača na kojoj su plovili morala se vratiti.

„U istom su krevetu“

Građanski rat počeo je 2014., kada su hutisti zauzeli Sanu i prisilili međunarodno priznatu vladu na egzil. Saudijska Arabija godinu dana poslije pokrenula je vojnu kampanju protiv njih. Iran hutistima osigurava oružje i obuku te utječe na njihove odluke.

Jemen je danas podijeljen. Hutisti drže glavni grad i sjeverozapad, dok vlada i njezini saveznici kontroliraju velik dio juga i istoka. Oko 22 milijuna ljudi, odnosno polovica stanovništva, i dalje treba humanitarnu pomoć.

Nakon Hamasova napada na Izrael 7. listopada i početka rata u Gazi, hutisti su se uključili u sukob. Napadali su Izrael i brodove u Crvenom moru. SAD i Izrael uzvratili su zračnim napadima, a Trumpova administracija 2025. proglasila je hutiste terorističkom skupinom.

image

Hutist

Afp/afp/profimedia/Afp/afp/profimedia

Nova hutistička ofenziva protiv jemenske vlade počela je u srpnju i prekinula prešutno četverogodišnje primirje sa Saudijskom Arabijom. Time je sukob u Jemenu dodatno povezan s ratom Irana i SAD-a.

Odnosi Teherana i hutista nisu jednostavni, kaže Mohammed Al-Basha, bivši glasnogovornik jemenske vlade i analitičar rizika iz Washingtona. „Nije riječ o podređenom odnosu – ali u istom su krevetu“, rekao je. Farea Al-Muslimi, istraživač Chatham Housea, smatra da hutisti ipak ne djeluju samo po iranskim uputama.

„Hutistima je trebao rat kako bi skrenuli pozornost s domaćih problema. Htjeli su pokazati da mogu natjerati Saudijsku Arabiju da ponovno pregovara s njima. A ako će to pomoći starom prijatelju, poput Irana, koji je u jednom trenutku bio njihov jedini prijatelj, zašto ne?“

image

Jemenske izbjeglice

Khaled Ziad/afp/profimedia/Khaled Ziad/afp/profimedia

Hutisti su u ranijim izjavama tvrdili da je njihova ofenziva odgovor na „saudijsku agresiju i blokadu“. Nasr al-Din Amer, čelnik hutističke državne novinske agencije Saba, rekao je da žele „prekinuti opsadu koju je saudijski neprijatelj nepravedno nametnuo već 12 godina“.

Tvrdi da hutisti zahvaljujući svojoj vojnoj moći kontroliraju Bab el-Mandeb i dijelove Crvenog mora te da napadaju samo saudijske brodove i snage koje Saudijska Arabija mobilizira protiv njih.

Iznenadni udar na Saudijsku Arabiju, četiri grada žestoko napadnuta, deseci ozlijeđenih!

Napadi na luku i ribare

Promet nafte kroz Bab el-Mandeb već je snažno pao. Prije tri godine tim je putem prolazilo oko 10 posto svjetske pomorske trgovine naftom. Prema podacima platforme Kpler, taj se obujam od tada prepolovio. Posljedice osjećaju i jemenski ribari. Deseci njih evakuirani su s otoka sjeverno od Perima nakon hutističkog napada dronom u kojem je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno.

„Normalnim danima ondje bi bilo mnogo brodova“, rekao je jedan trgovac CNN-u, „ali zbog napada hutista sada nema brodova“.

Još teža situacija je u Mokhi, najvažnijem gradu pod kontrolom vlade na sjevernom dijelu jemenske obale Crvenog mora. Prije nekoliko tjedana više od 25 hutističkih raketa pogodilo je luku dok su se u njoj iskrcavali trgovački brodovi. Prema riječima ravnatelja luke Abdela Maleka Al-Sharaabija, poginulo je 16 ljudi, a 22 su ozlijeđene. Potopljeno je šest trgovačkih brodova, a uništeno 14.000 motocikala.

„Luka je imala veliku ulogu u razvoju i trgovini. Ovaj napad ima za cilj nanijeti štetu tom razvoju i zaustaviti pružanje usluga“, rekao je Al-Sharaabi.

image

Raseljena jemenska djeca

Ahmad Al-basha/afp/profimedia/Ahmad Al-basha/afp/profimedia

Hutisti su tijekom protekle godine više puta napadali ciljeve u Izraelu, udaljene više od 1600 kilometara. Tvrde da imaju hipersonične projektile, protubrodske projektile velikog dometa i rakete zemlja-zrak kojima mogu obarati američke dronove i ugrožavati zrakoplove.

„Cijena će u budućnosti biti veća“

Borbe između hutista i vladinih snaga ponovno se pojačavaju. Vladine postrojbe koriste FPV dronove za napade na skrivene bunkere hutista. „Naše su se postrojbe poboljšale zahvaljujući obuci i novim resursima poput dronova“, rekao je Saleh.

No vlada tvrdi da Iran istodobno pokušava hutistima osigurati još bolje oružje. CNN-u je u tajnom skladištu pokazana zaplijenjena pošiljka za koju jemenske vlasti tvrde da je proizvedena u Iranu. U njoj su bili projektili dugački oko 5,5 metara, radarski sustavi velikog dometa, motori za dronove i optička oprema, ali i meci skriveni u akumulatoru kamiona.

Sve je bilo predstavljeno kao komercijalna oprema kako bi se izbjeglo otkrivanje. Dužnosnici tvrde da je zaplijenjena pošiljka samo mali dio onoga što je stiglo do hutista. Krijumčari su, prema njihovim riječima, priznali da su prije toga prebacili još 11 sličnih pošiljki, ukupne težine 750 tona.

image

Hutisti

Mohammed Huwais/afp/profimedia/Mohammed Huwais/afp/profimedia

Ako hutisti zauzmu Perim i učvrste se u Bab el-Mandebu, više im neće trebati projektili velikog dometa za ugrožavanje brodova.

„Minirali bi tjesnac, baš kao što je Iran učinio u Hormuzu“, upozorio je Abdel Nasser El Mamlouh, ravnatelj Salehove vojne medijske operacije. Jemenska vlada sve više smatra da građanski rat više nije samo njihov problem.

„Mi vodimo ovaj rat u ime arapskog svijeta i međunarodne zajednice“, rekao je Mamlouh. Na kraju razgovora novinari su Saleha pitali što će se dogoditi ako američka pomoć nikada ne stigne.

„U budućnosti ćemo platiti veću cijenu za izbacivanje hutista. A isto će morati učiniti i američka vojska, međunarodna zajednica i međunarodna trgovina, upozorio je.“

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. rujan 2026 18:48