I dok pojačana vojna aktivnost Kine u Tajvanskom tjesnacu posljednjih mjeseci dominira naslovnicama svjetskih medija, tisućama kilometara zapadno tinja teritorijalni spor oko granice koji bi mogao prvi buknuti, piše CNN.
Prije samo 16 mjeseci kineski i indijski vojnici upustili su se u smrtonosnu bitku prsa u prsa u planinama Himalaje uz tzv. Liniju stvarne kontrole (LAC), loše definiranu granicu između dvije nuklearne sile.
Čini se da u tom području sada tenzije ponovno rastu.
Prema neprovjerenim izvješćima, obje su strane zadržala svoje trupe u tom području i učvrstile vojne položaje, a razgovori o deeskalaciji situacije ušli su u slijepu ulicu.
Godine 1962. Indija i Kina su zaratile zbog udaljenih, negostoljubivih pograničnih područja visoko u planinama, na kraju uspostavljajući Liniju stvarne kontrole (LAC). No dvije se zemlje ne slažu oko njezina točnog položaja i obje redovito optužuju drugu stranu da je prešla liniju ili pokušala proširiti svoj teritorij.
Od tada se dogodio niz sukoba koji su prošli uglavnom bez žrtava, sve do lipnja 2020., kad se dogodio najsmrtonosniji sukob u području LAC-a u posljednjih 40 godina.
Nakon te bitke, u kojoj je poginulo najmanje 20 indijskih i četiri kineska vojnika, tamošnji čelnici održali su sastanak oči u oči kako bi pokušali ublažiti napetosti.
Trinaesti od tih sastanaka održan je u nedjelju - i nije završio dobro. Raniji razgovori ostvarili su određeni napredak u smirivanju stanja na granici, no indijsko ministarstvo obrane u ponedjeljak je izdalo priopćenje u kojem optužuje Kinu da više ne surađuje.
'Indijska strana ističe da je situacija uzduž LAC-a uzrokovana kršenjem bilateralnih sporazuma i jednostranim pokušajima kineske strane da promijeni sadašnji status quo', navodi se u priopćenju.
'Indijska strana je stoga dala konstruktivne prijedloge za rješavanje stanja na preostalim područjima, ali se kineska strana nije složila, a sama nije imala nikakve prijedloge za budućnost.'
No Peking drugačije vidi situaciju.
'Kina je uložila velike napore u ublažavanje i smirivanje situacije na granici i pokazala svoju iskrenost kako bi se takav odnos među vojskama i zadržao. Međutim, Indija i dalje inzistira na nerazumnim i nerealnim zahtjevima čime su pregovori postali teži', navodi se u izjavi pukovnika Long Shaohua, glasnogovornika Zapovjedništva Zapadnog korpusa Narodnooslobodilačke vojske (PLA).
Opsežan članak u kineskom državnom tabloidu Global Times zaoštrio je retoriku, optužujući Indiju da je 'pokrenula nove incidente duž istočnog dijela granice'.
Nakon izvještaja da je ranije ove godine postignut pravi napredak, što je uključivalo i satelitske fotografije na kojima se vidi kako Kina demontira granične garnizone, himalajsko žarište u velikoj je mjeri palo u drugi plan - posebno s obzirom na to da se fokus preusmjerio na Tajvan.
No, u posljednjih nekoliko tjedana i indijski i kineski mediji plasirali su priče o neprovjerenim novim sukobima duž LAC-a, koji su svi, navodno, riješeni mirnim putem.
Global Times je rekao kako su susreti suparničkih vojski zaoštrili odnose duž granice.
'Kineski stručnjaci upozorili su na rizike od novih sukoba, rekavši da Kina ne bi trebala samo odbiti arogantne zahtjeve Indije za pregovaračkim stolom, već i biti spremna braniti se od nove vojne agresije indijske strane', navodi se u izvješću.
Nakon toga uslijedila su izvješća garnizona PLA na himalajskoj granici, u kojima se opisuju 'svakodnevni napeti radni uvjeti' s čestim uzbunama, zapovjednici koji patrole šalju frontu i vojnici koji 'pišu žalbe na borbene zadatke', prema pisanju Global Timesa.
U izvješću se također spominju kineski napori na izgradnji infrastrukture u regiji te se navodi da su ti potezi povećali moral trupa i njihovu sposobnost da se prema potrebi presele na neko drugo žarište duž LAC-a.
Kineski državni mediji nude poznati odgovor na pitanje zašto bi se situacija na granici između Indije i Kine sada ponovno mogla zaoštriti. Baš kao što to čini i u slučaju napetosti oko Tajvana - u blizini čije granice su kineski ratni zrakoplovi samo ovog mjeseca obavili više od 150 naleta - Global Times upire prstom u Sjedinjene američke države.
'Indija vidi da Washington pridaje veliku važnost New Delhiju, budući da je američki predsjednik Joe Biden od stupanja na dužnost često komunicirao s indijskom vladom kako bi razgovarao o planovima za sprječavanje rasta Kine', rekao je Lin Minwang, profesor s Instituta za međunarodne studije na sveučilištu Fudan, navodi se u izvješću Global Timesa.
Doista, indijski premijer Narendra Modi pridružio se prošlog mjeseca Bidenu i premijerima Australije i Japana u Washingtonu na prvom sastanku uživo četiriju država, poznatijeg kao 'The Quad' - neformalnom strateškom forumu četiri demokratske zemlje sa zajedničkim interesom da se suprotstave rastu kineskog utjecaja u Aziji.
Nakon summita Quada, Li Haidong, profesor na Institutu za međunarodne odnose Kineskog sveučilišta za vanjske poslove, napisao je da članovi Quada 'nemaju namjeru prestati s iznošenjem teorije o 'kineskoj prijetnji''.
Usred upada zračnih snaga kineske vojske u zračni prostor Tajvana ranije ovog mjeseca, Global Times je rekao da SAD i Japan guraju situaciju oko tog samoupravnog otoka do ruba, 'stvarajući osjećaj hitnosti zbog kojeg bi rat mogao početi u bilo kojem trenutku'.
U tekstu o Himalaji koji je Global Times objavio u ponedjeljak, kaže se da su granične trupe PLA 'spremne za nadolazeće sukobe'.
Tajvan i Himalaja možda su udaljeni 4500 kilometara i potpuno su različita područja, ali u oba teritorijalna spora s Pekingom temperatura raste - a prema Kini, u središtu svega su Sjedinjene Države.