‘Postoje dokazi koji ukazuju na genocid‘, rekla je predsjedavajuća sutkinja Međunarodnog suda prave (ICJ) u Haagu Joane Donoghue, prilikom obrazlaganja "privremenih mjera" povodom tužbe Južnoafričke Republike protiv Izraela te da Sud neće odbaciti slučaj u kojem je Izrael "optužen za genocid".
Sud je stoga naredio Izraelu da poduzme sve mjere za sprečavanje djela genocida te obavezao Izrael da poduzme mjere za zaštitu Palestinaca, ali mu nije naredio da prekine vojnu operaciju u Pojasu Gaze, ali Izrael mora dopustiti dopremanje humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Podsjetimo da je UN objavio kako je u nekim područjima Gaze već nastupila glad, a s dolaskom zime situacija se pogoršava. Sud je tako, prenosi CNN, zaključio je da su "neka od prava koja je u svoj tužbi iznijela Južna Afrika i za koja traži zaštitu palestinskog stanovništva - uvjerljiva".
Stoga je ICJ odbio zahtjev Izraela da se tužba Južne Afrike odbaci, rekla je sutkinja Donoghue. Ona navodi, javljaju agencije, da neke optužbe protiv Izraela koje je iznijela JAR spadaju pod odredbe Konvencije o genocidu te da je izraelska vojna operacija dovela do velikog broja smrtnih slučajeva.
Tako CNN navodi da je ICJ zaključio kako se prema članku 2. Konvencije o genocidu, Palestinci smatraju "zaštićenom skupinom".
- Palestinci čine zasebnu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu, a time i zaštićenu skupinu u smislu članka 2. Konvencije o genocidu, rekla je sutkinja Joan Donoghue. Sud je dodatno ukazao da Izrael mora spriječiti i kazniti poticanje na genocid u Pojasu Gaze. No, kako prenosi Al Jazera bivši savjetnik nekadašnjeg predsjednika Izraela Shimona Peresa Mitchell Barak nazvao je ICJ "kengurskim sudom" i rekao da je "šala" to što je JAR uopće pokrenuo slučaj.
- Koga briga? Doslovno koga briga što kaže ICJ?, kazao je za Al Jazeeru izvršni direktor Keevoon Global Researcha sa sjedištem u Izraelu, odgovarajući na pitanje o utjecaju potencijalne nepovoljne presude za Izrael i Benjamina Netanyahua. No, ministarstvo vanjskih poslova palestinske samouprave pozdravilo je odluku Suda pravde, ističući da je to "važna podsjetnik" da nijedna država nije i ne može biti "iznad zakona".
No,istodobno traju napori da se postigne dugotrajni prekid vatre i primirje najmanje na dva mjeseca, uz uvjet da Hamas pusti sve izraelske taoce, a da Izrael prestane s napadima te se povuče s određenih područja i omogući ponovno slobodno kretanje civila na cijelom području Gaze. O tome se dogovaraju SAD, Egipat i Katar kao posrednici između Izraela i palestinskog radikalnog pokreta Hamasa. No, dok traju ti razgovori vlasti Izraela žele stvoriti demilitariziranu zonu na teritoriju pojasa Gaze, odnosno na granici s Izraelom nakon završetka sukoba.
Prema navedenim podacima, širina ove zone bila bi od 1 do 2 km, i tamo bi se postavilo minsko polje. Na sjevernoj i istočnoj granici s Gazom planira se uspostaviti nadzorne kamere.
- Ako želimo spriječiti ponavljanje slično 7. listopada 2023. godine, kada je militantni pokret Hamas izvršio brutalni napad na civile u Izraelu, moramo izgraditi barijeru, svojevrsnu neutralnu zonu - rekao je za Semafor.com bivši savjetnik za nacionalnu sigurnosti Izraela Yaakov Amidor. U izraelskoj vojsci tvrde da je granicu s pojasom Gaze potrebno "učiniti sigurnijom". U vezi s tim, ističe Semafor.com, može doći do "sukoba" na liniji Tel Aviv - Washington koji ne podržava izgradnju "tampon zone" na području Gaze.
Istodobno, UN je obznanio da je u nekim područjima Gaze već nastupila glad i kako je potrebno osigurati slobodan pristup humanitarnoj pomoći. Samer Abdel Jaber, direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) za Palestinu kaže kako u nekim područjima Gaze ljudi gladuju, a oni ne mogu osigurati njihovu elementarnu opskrbu hranom.
- Potrebe mogu rasti brže, nego što ćemo moći reagirati. Moramo imati mogućnost dostave više tereta, i potreban nam je siguran pristup, kako bismo mogli pristupiti ljudima u svim dijelovima Gaze, a ne za one koji su uz samu granicu - rekao je Jaber.