Objavljena je nova studija o tome po kojem ključu glasaju Izraelci. Vrlo je zanimljiva

Politička podijeljenost u Izraelu u snažnoj je korelaciji s religijskim spektrom židovskog stanovništva, pokazalo je istraživanje Izraelskog instituta za demokraciju (IDI) o izborima iz 2022. godine. Stupanj religioznosti birača izravno određuje njihovu političku pripadnost, pri čemu su religiozniji birači u golemom postotku glasovali za aktualnu desnu koaliciju Benjamina Netanyahua, dok su sekularni podržali oporbu, objavio je Times of Israel.

Istraživanje je objavljeno uoči novih izbora na kojima ankete predviđaju neizvjesnu utrku. Na izborima 2022. godine vladajuća desno-religijska koalicija osvojila je 64 od 120 mandata u Knesetu, a oporba centra i ljevice 56 mjesta. Netanyahuov Likud tada je osvojio 32 mandata, a najjača oporbena stranka Yesh Atid 24 mandata.

Analiza podataka pokazuje jasnu polarizaciju, jer 80 posto glasača vladajuće koalicije čine ultraortodoksni Židovi (haredi), nacionalni religiozni cionisti ili tradicionalni Židovi. S druge strane, sekularni građani čine 73,5 posto oporbenog glasačkog tijela.

Autor studije Ariel Finkelstein ističe da je zbog jačanja podjela po religijskim linijama postalo ključno analizirati izborne rezultate kroz religijsko samoodređenje građana.

Strukturu židovskog stanovništva u Izraelu čini 43,6 posto sekularnih građana, gotovo trećina tradicionalnih, blizu 13 posto nacionalno religioznih te 11,6 posto pripadnika haredi zajednice.

Među haredi biračima 97 posto glasovalo je za vladajuću koaliciju. Većina, odnosno 86 posto, podržala je sektorske haredi stranke – 58 posto aškenasku stranku Ujedinjeni judaizam Tore, a 28 posto sefardski Shas. Preostali dio ultraortodoksnih birača podijelio se između krajnje desnice sa 7 posto te Likuda s 3 posto.

Atentat koji je promijenio Bliski istok: ‘Nevjerojatan šok za Iran, tome se režim nije nadao...‘

Unutar skupine nacionalno religioznih birača potpora vladajućoj koaliciji iznosila je 80 posto. U toj skupini 45 posto glasova otišlo je koaliciji Religijskog cionizma i Otzma Yehudit, 22,5 posto Likudu, haredi stranke dobile su 13 posto, a desna stranka Židovski dom 9 posto. Oporbena stranka Nacionalno jedinstvo privukla je 5,5 posto ovih birača.

Tradicionalni Židovi s oko dvije trećine glasova podupiru vladajuću koaliciju. Gotovo polovica, odnosno 46,5 posto, glasa za Likud, a 14 posto za krajnju desnicu. Četvrtina tradicionalnih birača podijeljena je između oporbenih stranaka Yesh Atid (13 posto) i Nacionalno jedinstvo (12,5 posto).

Nasuprot tomu, 74 posto sekularnih birača podupire oporbene stranke. Najveći dio, 39 posto, glasa za Yesh Atid, 13 posto bira Nacionalno jedinstvo, a 16 posto stranke ljevice Laburiste i Meretz. S druge strane, 20 posto sekularnih birača dalo je glas Likudu, objavio je Times of Israel.

Analiza samih stranaka pokazuje da Likud najviše ovisi o tradicionalnim Židovima koji čine 57 posto njegova biračkog tijela, dok sekularni čine 32 posto, a nacionalno religiozni 10 posto. Oporbena stranka Yesh Atid izrazito je sekularna, jer ti birači čine 78,5 posto njezina tijela, dok tradicionalni donose 20 posto glasova.

Istraživanje se temeljilo na 20 anketa provedenih između studenoga 2022. i listopada 2023. godine, a obuhvatilo je 12.322 punoljetna židovska građanina Izraela. Analiza nije uključila arapske birače, koji čine više od 20 posto stanovništva i čije stranke drže 10 mandata u Knesetu, uz slična predviđanja za predstojeće izbore. Oni bi se trebali održati 26. listopada 2026. godine.