Srpski studentski pokret odabrao je čovjeka koji će predvoditi njihovu listu na izvanrednim parlamentarnim izborima 25. listopada. Riječ je o Iliji Srdanoviću, 56-godišnjem novosadskom kardiologu, sveučilišnom profesoru i liječniku koji se posljednjih mjeseci sve otvorenije uključivao u studentski pokret protiv vlasti Aleksandra Vučića.
Srdanović je bio jedan od govornika na prvom predizbornom skupu Studentskog pokreta u Novom Sadu, održanom ispred Srpskog narodnog pozorišta, a sada je i službeno izbio na prvo mjesto izborne liste. Iza njega se nalaze Katarina Stanković i dramaturg Željko Hubač, piše Danas.
Studenti u blokadi u međuvremenu su Republičkoj izbornoj komisiji predali listu pod nazivom "Studentska lista – Studenti pobeđuju", tvrdeći da su za nju prikupili više od 70.000 potpisa građana.
"Korupcija ubija"
Srdanović je, ocjenjuje Danas, na početku kampanje pokazao da neće ostati samo stručna, nestranačka figura na vrhu liste. U Novom Sadu izravno je povezao studentski pokret s tragedijom koja je pokrenula višemjesečne prosvjede protiv vlasti.
"Prošle su gotovo dvije godine otkako se traži odgovor za nezapamćenu tragediju u Novom Sadu. A jesmo li dobili odgovore? Ima li pravde u Srbiji? Jesu li krivci kažnjeni? Jesu li institucije reagirale? Studenti su tražili, tražili su reakciju institucija, a što su dobili? Odgovor države bio je: ‘Ne, nema krivaca.‘ Oni neće pronaći krivce, a znate li zašto? Zato što su upravo oni najodgovorniji i najveći krivci. Zato što su doveli do toga da korupcija ubija", rekao je, prenosi Danas.
Govoreći o generaciji koja je pokrenula prosvjede, poručio je da je mladost u Srbiji odlučila promijeniti zemlju.
"Rekla je: ‘Mi želimo promijeniti ovu zemlju, želimo je učiniti boljom.‘ Gradili su je i već su je učinili boljom hodajući, krvavih stopala obišli su cijelu državu, na biciklima su prešli brda i doline i ideju slobode podijelili s cijelom nacijom", rekao je Srdanović.
Njegov izbor na čelo liste nije se isprva podrazumijevao. U javnosti su se spominjala i druga imena, no novosadski liječnik na kraju je zauzeo prvo mjesto.
Srdanović nije profesionalni političar. Rođen je 1970. godine u Novom Sadu, a osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vrbasu. Medicinski fakultet u Novom Sadu završio je 1995. godine, specijalizaciju iz interne medicine 2001., a subspecijalizaciju iz kardiologije 2004. godine.
Magistrirao je kardiologiju 2010. na Medicinskom fakultetu u Beogradu, a dvije godine poslije doktorirao iz područja kardiologije u Novom Sadu. Njegovu akademsku biografiju potvrđuje i službena stranica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu.
Na Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici radi od 1997. godine. Danas radi na Klinici za kardiologiju, a službeni podaci Instituta navode ga i među liječnicima Odjela za akutni koronarni sindrom.
Na Katedri za urgentnu medicinu Medicinskog fakulteta predaje od 2018. godine, dok je 2025. stekao zvanje redovitog profesora. Fakultet ga i danas navodi među nastavnicima Katedre za urgentnu medicinu.
Od liječničke komore do studentskih prosvjeda
Njegov izlazak u političku arenu nije, međutim, došao potpuno iznenada.
Srdanović je član Liječničke komore Vojvodine i akademske mreže Slobodan univerzitet, a posljednjih je mjeseci aktivno podržavao studentske prosvjede. U lipnju se kao kandidat nezavisne skupine liječnika "Naša komora" natjecao i za mjesto direktora Liječničke komore Srbije.
U širu javnost snažnije je zakoračio 23. svibnja, kada je govorio na velikom studentskom prosvjedu na beogradskoj Slaviji.
Tada je poručio da se u Srbiji "pišu nove stranice povijesnih udžbenika" te vlast optužio da je građanima "otela Republiku". Njegova je poruka bila da Srbija više ne čeka promjenu.
"Srbija nije spremna za promjene, ona se već promijenila. Srbija pobjeđuje jer studenti pobjeđuju", rekao je tada, prema podacima koje prenosi Istinomer.
O vojnoj prošlosti bez detalja
U njegovoj biografiji postoji i epizoda iz ratnih godina o kojoj zasad nema mnogo javno dostupnih pojedinosti. Srdanović je, kako prenosi Istinomer, za sebe rekao da je "cijeli život, u suštini, vojnik" – najprije doslovno, jer je tijekom rata bio regrutiran i, prema vlastitim riječima, bio "s puškom u ruci", a potom metaforički, kao liječnik koji se bori za živote pacijenata.
Pritom se u dostupnoj biografiji ne navodi o kojem je točno razdoblju riječ, u kojoj je vojnoj formaciji služio niti gdje je tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije bio raspoređen.
Srdanović je rođen 1970. godine, što znači da je početkom ratova devedesetih bio u dobi za služenje vojnog roka. Bez dodatnih podataka, međutim, iz njegove izjave nije moguće zaključivati o okolnostima njegove mobilizacije niti o tome je li i gdje sudjelovao u ratnim operacijama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....