LE MONDE SE PITA

Ima li smisla da 347 milijuna stanovnika dijeli istu valutu, a razlike u bogatstvu kreću se od 1 do 6

Financial Times ističe kako će Hrvatskoj prelazak na eure donijeti koristi

GP Bregana

 Ronald Gorsic/Cropix

Hrvatska je 1. siječnja 2023. uvela euro kao službenu valutu i ušla u šengensku zonu bez putovnica, a te dvije prekretnice popratili su i brojni strani mediji.

Euractiv navodi kako "raspoloženje u glavnom gradu Zagrebu nije nimalo veselo", dodajući kako trgovce i ugostitelje najviše brine konverzija, a vlasnici malih mjenjačnica bit će prisiljeni staviti "ključ u bravu".

"Iako analitičari ističu da je hrvatsko gospodarstvo malo i visoko eurizirano, pa bi učinci trebali biti minimalni, zabrinutosti ima. Za neke će prijelaz na euro značiti moguću nestašicu gotovine, posebice kovanica. Drugi su gotovo sigurni da će to rezultirati poskupljenjem jer će trgovci zaokružiti cijene koje su do sada bile izražene u kunama i dodatno potaknuti inflaciju koja je u studenom dosegla visokih 13,5 posto na godišnjoj razini", piše Zoran Radosavljević za Euractiv.

Različita mišljenja

Slično Euractivu, francuska novinska agencija AFP navodi kako Hrvati imaju pomiješana mišljenja o promjenama. Dok mnogi pozdravljaju ukidanje graničnih kontrola, neki su zabrinuti zbog promjene valute, a desničarske oporbene skupine kažu da to koristi samo velikim zemljama poput Njemačke i Francuske. "Mnogi Hrvati strahuju da će uvođenje eura dovesti do skoka cijena, posebice da će poduzeća zaokruživati cijene kada se pretvaraju. (...) Hrvati svoju najdragocjeniju imovinu poput automobila i stanova odavno procjenjuju u eurima, pokazujući nepovjerenje u domaću valutu. Oko 80% bankovnih depozita denominirano je u eurima, a glavni trgovinski partneri Zagreba su u eurozoni", piše AFP.

Britanski poslovni list Financial Times ističe kako će Hrvatskoj prelazak na eure donijeti koristi jer se država već slanja na područje jedinstvene valute za više od polovice vanjske trgovine, dvije trećine izravnih stranih ulaganja i otprilike 70 posto svojih turista. "To će također biti simboličan poticaj za europsko jedinstvo baš u trenutku kada Rusija pokušava poremetiti protivljenje bloka njezinom ratu u Ukrajini. (...) Uvođenje eura je na neki način prirodan napredak za zemlju u kojoj jedinstvena valuta već čini polovicu njenih ukupnih bankovnih depozita i 60 posto ukupnih zajmova — više od bilo koje zemlje izvan eurozone", ističe FT.

Francuski dnevni list Le Monde je ulazak Hrvatske u eurozonu također stavio u kontekst jednovalutnog bloka, postavljajući pitanje – "Ima li još uvijek smisla imati 347 milijuna stanovnika koji dijele istu valutu u području gdje se razlike u bogatstvu kreću od koeficijenta jedan do šest?". Ističe kako se iz perspektive europskih čelnika ulazak Hrvatske doživljava kao odličan politički signal i djeluje kao dokaz da je jedinstvena valuta još uvijek privlačna, sedam godina nakon što ju je potresla ozbiljna kriza.

"Kao dokaz ovakvog političkog pristupa, Hrvatska ne ispunjava u potpunosti pristupne kriterije. Iako se smanjuje, njezin dug doseže 70% BDP-a u odnosu na ciljanih 60%. Inflacija, koja načelno ne bi trebala premašiti prosjek triju zemalja s najnižom inflacijom za 1,5 postotnih bodova, u Hrvatskoj je tu razinu dosegla tek u travnju", piše reporter Le Mondea Eric Albert.

Nije dobar trenutak

Politico upozorava kako ovo nije nimalo dobar trenutak za ulazak u eurozonu. Euro je, naime, u srpnju oslabio prema američkom dolaru i ostaje slab unatoč tome što je u posljednjih nekoliko mjeseci ponovno dobio na zamahu. U isto vrijeme, Europska središnja banka je u križarskom ratu protiv inflacije, koja uzrokuje usporavanje gospodarstva.

Unatoč tome, među hrvatskim političarima vlada optimizam, a najviše razloga za veselje ima sama eurozona, koja dobiva "najboljeg studenta". "Iako je mediteranska zemlja poput Italije i Grčke, najzaduženijih članica bloka, Hrvatska već godinama vodi fiskalno konzervativnu politiku. Njezin omjer duga i BDP-a, nakon što je narastao tijekom pandemije COVID-19 kao i u svim ostalim zemljama EU-a, na strmoj je silaznoj putanji, na 74,3 posto u drugom kvartalu ove godine, u usporedbi s 86,3 posto u istom razdoblju prošle godine — pad od 12 postotnih bodova", piše Politico.

Američka novinska agencija Bloomberg slikovito navodi kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i područje bezviznog režima Europske unije završetak njezinog putovanjA od ratom razorenog Balkana do europskog mainstreama. Bloomberg opisuje kako su pripreme za Schengen bile komplicirane s obzirom na okruženje u kojem se nalazi i činjenicu da s Bosnom i Hercegovinom dijeli granicu dugu 1000 kilometara. "Još dvije zemlje koje su uz Hrvatsku pokušale ući u Schengen — Bugarska i Rumunjska — nisu u tome uspjele. Balkan se koristi kao krijumčarska ruta za trgovinu ljudima i drogom. To, kao i činjenica da su mnoge vlade izgrađene na principu da ostanu lojalne navijačima, otežali su iskorjenjivanje korupcije", piše Bloomberg, dodajući da je sedam ministara napustilo Plenkovićevu vladu zbog optužbi za prijevaru ili sukob interesa samo tijekom njegova prvog mandata. Hrvatska je bila na 63. mjestu prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala 2021. u usporedbi s 57. mjestom u godini kada je pristupila EU-u.

Turska novinska agencija Anadolu Agency piše kako bi ulazak Hrvatske u Schengen mogao doprinijeti gospodarstvu zemlje i povećati njezinu konkurentnost zahvaljujući slobodnom, bržem i jeftinijem prometu roba i usluga. Od 1. siječnja ukidaju se kontrole na unutarnjim kopnenim, morskim i željezničkim granicama između Hrvatske i ostalih zemalja schengenskog prostora, dok će kontrole na unutarnjim zračnim granicama biti ukinute 26. ožujka.

Novinska agencija Narodne Republike Kine Xinhua piše kako je ovo prvi put da je jedna europska država istog dana pristupila i eurozoni i schengenskom prostoru, što je važna prekretnica za Hrvatsku, članicu EU od 2013. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. svibanj 2024 04:32