Indijski premijer Narendra Modi otvorio je summit u New Delhiju riječima kako su uspjeli postići konsenzus o zajedničkoj deklaraciji čelnika G20, rekavši kako su pregovarački timovi uspjeli riješiti nesuglasice oko formulacije o ratu u Ukrajini. Grupa 20 najmoćnijih svjetskih gospodarstava bila je podijeljena oko rata u Ukrajini, pri čemu su SAD i EU tražili snažnu osudu Rusije dok su ostale zemlje zahtijevali da se veća pozornost posveti ekonomskim pitanjima.
U zajedničkoj deklaraciji svjetski čelnici izražavaju potporu "teritorijalnom integritetu i suverenitetu" u rusko-ukrajinskom ratu. "U skladu s Poveljom UN-a, sve se države moraju suzdržati od prijetnji ili uporaba sile za traženje teritorijalnog stjecanja protiv teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta ili političke neovisnosti bilo koje države. Uporaba ili prijetnja uporabom nuklearnog oružja je nedopustiva", navodi se u deklaraciji.
Ambiciozni planovi
Osim ispregovaranog zajedničkog stajališta o Ukrajini, najveća pozornost svjetskih čelnika danas je bila na ambicioznim planovima za jačanje trgovinskih i energetskih odnosa između Indije i Bliskog istoka. Očekivalo se da će grupa G20 objaviti plan gradnje rute, koju već nazivaju modernom inačicom Puta začina.
Planirane željezničke, pomorske i komunikacijske veze povećale bi povezanost između regije i Indije. Osim što jača trgovinsku razmjenu, sporazum se smatra još jednim velikim korakom prema normalizaciji odnosa između zaljevskih država i Izraela. Ako Saudijska Arabija i Izrael normaliziraju odnose, planirani željeznički sustav bi mogao uključiti i Izrael, proširujući doseg projekta u Europu preko izraelskih morskih luka.
Potpora razvoju infrastrukture dio je Bidenove strategije za oživljavanje američkog angažmana na Bliskom istoku. Obnavljanje američkog angažmana dolazi kao odgovor na rastući utjecaj Kine u regiji, posebice kroz investiciju "Pojas i put", ali i druge gospodarske projekte. Ovog ožujka Kina je posredovala u dogovoru o ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa između dugogodišnjih protivnika Irana i Saudijske Arabije. SAD, koji Iran vidi kao prijetnju, nastoji surađivati s Izraelom i arapskim zemljama.
Iako su Izrael i Saudijska Arabija ključni za bliskoistočnu strategiju Bijele kuće, američki predsjednik Joe Biden zategao je odnose s čelnicima obiju zemalja. Ako SAD sklopi sporazum o multilateralnom prometnom projektu, Biden bi dobio prostor za pregovore sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom. SAD planira na jesen pozvati izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Washington, s ciljem popravljanja bilateralnih odnosa.
Kolektivni pristup
U svom uvodnom govoru Modi je pozvao i na kolektivni pristup rješavanju izazova te pozvao članice da ukinu "globalni deficit povjerenja". Modi se nada da će iskoristiti summit kao priliku da demonstrira sposobnost Indije da oblikuje svjetske događaje dok djeluje kao središnja točka između industrijaliziranih nacija i globalnog juga. U cilju pružanja snažnijega glasa Globalnom jugu, Modi je danas i službeno dodijelio Afričkoj uniji status stalne članice u G20.
Na otvaranju summita, najmanje petina lidera G20 nije bila u New Delhiju. Predsjednici Rusije i Kine, Vladimir Putin i Xi Jinping odlučili su ne doći, španjolski premijer Pedro Sanchez nije mogao prisustvovati jer je pozitivan na koronavirus, a predsjednik Meksika Andres Manuel Lopez Obrador također je odlučio propustiti summit.
Uz podjele oko ukrajinskog sukoba, svjetski se čelnici suočili su se i s izazovom postizanja detaljnog dogovora o tome kako se nositi s klimatskim promjenama. G20 je kolektivno odgovoran za 80% svjetskih emisija ugljika, a članovi grupe imaju suprotstavljene energetske ciljeve i interese. S jedne su strane proizvođači nafte Saudijska Arabija i Rusija te gospodarstva koja se uvelike oslanjaju na fosilna goriva poput Japana i Indije, a s druge Europska unija, koja neumoljivo zagovara obnovljive izvore energije.
Klimatska akcija
Predvođene domaćinom summita, zemlje u razvoju zalažu se za veću potporu za rješavanje utjecaja klimatskih promjena, posebno nakon godine velikih vrućina i ekstremnih vremenskih prilika diljem planeta. Vlade su pod pritiskom da premoste nedostatke u financiranju siromašnijih zemalja i pronađu načine za odvikavanje gospodarstva od fosilnih goriva. Teret predanosti ambicioznoj klimatskoj akciji pao je na čelnike G20 nakon što ministri za klimu, energiju i održivost nisu uspjeli postići konsenzus o ključnim pitanjima u srpnju.
Osim glavnih događanja na kojima prisustvuju svjetski čelnici, održavaju se i brojni bilateralni sastanci. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i japanski premijer Fumio Kishida raspravljali su o crnomorskom sporazumu o žitu dok je britanski premijer Rishi Sunak tijekom sastanka s Modijem razgovarao o sporazumu o slobodnoj trgovini. Američki predsjednik Joe Biden i indijski premijer su nakon sastanka u petak navečer obećali suradnju u pitanjima od demokratskih vrijednosti i ljudskih prava do lanaca opskrbe poluvodiča i kvantnog računalstva, navodi se u zajedničkoj izjavi.
