Julius Meinl jedan je od top pet brendova kave u HORECA kanalu. Tvrtka je u prošloj godini ostvarila prihod od 178 milijuna eura, kavu isporučuju u 70 država diljem svijeta, imaju oko tisuću zaposlenika i 20 podružnica na četiri kontinenta.
Nedavno smo ih posjetili u Beču gdje smo razgovarali s čelnim ljudima tvrtke, jednom od vlasnica Christinom Meinl i Marcelom Löfflerom koji obnaša funkciju predsjednika Uprave. Razgovarali smo o trendovima na tržištu kave i promjenama u industriji kojima se moraju prilagođavati.
- Iduća velika grupa konzumenata i vlasnika biznisa bit će milenijalci, a oni se značajno razlikuju od prošlih generacija - kaže Christina Meinl, jedna od nasljednica Juliusa Meinla I. koji je davne 1862. otvorio prvu specijaliziranu trgovinu kave u Beču, 1905. prvu specijaliziranu trgovinu kave u Zagrebu, a 1921. u Zagrebu i prvu tvornicu kave na ovim prostorima.
- Riječ je o digitalnoj generaciji. Procjenjuje se da u životu promijene šest do osam karijera, ne konzumiraju obroke na klasičan način, teže zdravom životu, zahtijevaju autentičnost i transparentnost proizvoda koje konzumiraju te u njima traže dublje značenje, čak i ako to znači da će za željeni proizvod platiti veću cijenu - objašnjava nam.
Održive metode
Kao što su mobilni u svojim zanimanjima, ne libe se niti promijeniti brend čim im trenutačni prestane zadovoljavati navedene kriterije.
- Zato smo svoj biznis okrenuli održivim metodama i inzistiramo da naša kava ima sve potrebne certifikate. Ljudima omogućavamo da znaju odakle dolaze zrna koja konzumiraju, koji su uvjeti u kojima su ih radnici brali te da su za to adekvatno plaćeni. To je bitno milenijalcima, da su upoznati s farmerima - tumači nam Meinl.
- Mi smo se kao tvrtka orijentirali prema mikrolotovima, pristupamo kavi ‘obrtnički’, što najbolje prikazujemo kroz svoje limitirane The Originals edicije u kojima prezentiramo različite vrste kave, ovisno o sezoni, zemlji porijekla... Tu seriju nazivamo ‘svijetom u šalici’. Ljudi žele kavu jednog porijekla. Žele u njoj osjetiti cvjetne note ili utjecaj monsunskih kiša. Žele se obrazovati, probati različite vrste, razumjeti razliku. Iskušavanja kave veliki su trend. Kava je novo vino. Više nitko ne pije bijelo vino, nego sauvignon ili chardonnay. Premiumizacija je veliki trend - slikovita je Meinl te vrlo ponosna na činjenicu da njihova tvrtka ima dugogodišnju tradiciju obrtničkog pristupa kavi.
Slučajno otkriće
Julius Meinl I. je, kaže, bio pravi obrtnik koji je, među ostalim, prvi počeo prodavati prženu kavu. U to se vrijeme prodavala kao zeleno zrno pa su je ljudi sami pržili doma.
- Legenda kaže da je njegova kuharica jednom slučajno spalila zrna kave, a nije imala novca da je plati pa je plakala. No, Julius je tada dobio odličnu ideju - priča.
Dodatno nam objašnjava i činjenicu da se u posljednje vrijeme promijenio način tempiranja i okolnosti prilikom organizacije obroka i pića.
- Kućanstva se smanjuju, obitelji imaju sve manje članova. Treba težiti tome da konzumacija bude prilagođena takvim potrebama. Stoga se sve više ide prema ‘single serve’ načinu posluživanja.
Ljudi žele svoju šalicu kave odmah, bez previše nereda, relativno povoljno i, naravno, visoke kvalitete za koju se više ne mora otići van, u kafić, nego ju se može dobiti u vlastitom domu ili uredu - ističe vlasnica, referirajući se na trend Inspresso kapsula koji zadovoljava sve te kriterije i sve je popularniji.
Kava se također uklapa u težnju milenijalaca da žive zdravijim životom. Ona je prirodni proizvod, ne sadrži šećer, uklapa se u njihov koncept zdravlja. Također je odlična podloga za razne vrste pića koje zadovoljavaju potrebu za raznolikošću i praćenjem trendova.
Stoga nam je Christina Meinl nabrojila brojne mogućnosti: kavu se može pomiješati sa sladoledom od vanilije, kokosovim mlijekom, može joj se dodati nitrogen pa podsjeća na Guinness, a sve su modernije i malo neobičnije kombinacije, recimo s tonicom ili ginger aleom.
Kava s nogu
S Marcelom Löfflerom, CEO-om tvrtke, porazgovarali smo o tome kako se Julius Meinl prilagođava različitim tržištima, s obzirom na to da gotovo svaka kultura ima svoje običaje vezane uz pijenje kave.
Neki je piju s nogu, neki sjede satima, neki je vole blagu, dok je drugima kava isključivo kratki i crni espresso.
- Istina je, u svijetu postoji toliko kulturnih navika da bi nam trebalo barem dvije tisuće različitih vrsta kave i još dvostruko načina pripreme - smije se Löffler.
- Mi smo ustanovili nekoliko struja. Preferiranje više tradicionalne struje čokoladnih kavenih nota, koje mogu podsjećati, recimo, i na lješnjak i imaju ‘smeđi’ okus, proteže se od Zagreba do južne Njemačke. Tu se radi o tamnoj, jakoj kavi. Na sjeveru se preferira voćni i kiselkasti okus, a južnije, pak, ljudi više vole ‘robusted’ kavu niske kiselosti i visoke gorčine.
Hrvatsku je posebno zanimljivo promotriti jer je sjeverni dio bliži bečkoj tradiciji, a Dalmacija preferencije više dijeli s BiH. Gdje je jako vruće, ljudi trebaju pravi ‘kick’ - tumači Löffler.
Danas se trendovi mijenjaju pa povijesne činjenice postaju sve manje bitne.
- Kod Hrvatske je zanimljivo i to što ljudi u kafićima piju espresso, a doma gotovo isključivo pripremaju fino mljevenu (tursku) kavu. To evoluira, ali iznenađujuće sporo - zaključuje Löffler i dodaje da je Hrvatska zasad jedina zemlja u kojoj su lansirali Orient Express kavu koja dolazi u “turskom” obliku.