Iranski predsjednik Masud Pezeškian u ponedjeljak je izjavio da će Katar osloboditi šest milijardi dolara zamrznute imovine, izvijestio je AP pozivajući se na iransku agenciju IRNA. Poruka je to domaćoj javnosti kojom se nastoji opravdati nastavak pregovora s SAD-om, kojima se protive teokrati te desne struje u vlasti i široj političkoj zajednici. U nedjeljnom priopćenju teoloških centara u hodočasničkom gradu Komu religijski su lideri pozvali predsjednika, članove Vijeća za nacionalnu sigurnost i pregovarački tim da odmah okončaju pregovore sa SAD-om u slučaju ponovnog kršenja sporazuma, prenosi dpa.
Iranska Skupština stručnjaka, tijelo koje bira vrhovnog religijskog vođu, u subotu je poručila pregovaračima da Hormuški tjesnac treba zatvoriti ako Izrael ne prekine operacije u Libanonu. Dodali su da iranska nuklearna prava ne smiju biti predmet pregovora.
Pezeškianova izjava potvrđuje i da Iran, kontrolom nad Hormuškim tjesnacem, posjeduje snažnu polugu utjecaja na odnos snaga u regiji i pregovore s SAD-om. Washington je u svakoj dosadašnjoj kriznoj situaciji, pa i u ovoj posljednjoj eskalaciji tijekom vikenda, morao ustupiti, iako je Trump opet prijetio uništenjem Islamske Republike. Samo još on vjeruje u te prijetnje.
Povlačenje - za sada
Barak Ravid, novinar Axiosa, u nedjelju navečer objavio je da su se SAD i Iran usuglasili oko prekida međusobnih napada. "Odlučili smo zaustaviti svu kinetičku aktivnost", rekao je za Axios viši američki dužnosnik, koristeći vojni izraz za udare i druge napade. Drugi dužnosnik potvrdio je Ravidu da će se obje strane "za sada" povući te da "plovila mogu slobodno prolaziti" jer bi se tehnički pregovori trebali nastaviti u utorak u glavnom gradu Katara.
Kina zbog "prijetnje svih prijetnji" ruši iranski plan za Hormuz vrijedan 40 milijardi dolara
Riječ je o tehničkim pregovorima dogovorenima 19. lipnja u Švicarskoj, na koje iranska strana u nedjelju nije došla. U Dohi će se, formalno, raspravljati o svim elementima Memoranduma o razumijevanju potpisanog 17. lipnja, ali u prvom planu bit će plovidba Hormuškim tjesnacem, što je ključni interes zaljevskih zemalja i Azije, najvećeg uvoznika nafte iz tog područja. Pakistan, medijator američko-iranskih pregovora, u nedjelju je objavio ponudu za kupnju ukapljenog plina s isporukom ovog tjedna, što je neuobičajeno na energetskom tržištu, s obzirom na to da se, zbog blokade Hormuza, suočio s manjkom energenata.
CNN je u ponedjeljak ujutro prenio da je iransko Ministarstvo vanjskih poslova opovrgnulo održavanje tehničkih pregovora, no to je uobičajen manevar Teherana prije svakog sastanka, kojim pred domaćom javnošću nastoji ostaviti dojam da su na pregovore pristali tek nakon što su ih svi dugo molili.
Još jedan plovni put
Prošlotjedna eskalacija posljedica je pokušaja otvaranja još jednog plovnog puta, južnog, uz obale Omana. Iran se tomu usprotivio, napao je jedan tanker, na što je SAD odgovorio napadom, a Teheran je uzvratio napadima na Bahrein i Kuvajt. Izrael je, unatoč potpisanom dogovoru s Libanonom, ponovo napao jug te države. Cijene nafte nisu pokazale nervozu; u ponedjeljak ujutro su porasle, ali se i dalje kreću između 70 i 72 dolara po barelu, ovisno o tipu. Kpler, tvrtka koja prati tijek prometa brodova, tumači da je, prije američko-iranske besmislene agresije na Iran, Hormuzom dnevno prolazilo 100 brodova. Od 1. ožujka do 17. lipnja dnevno ih je prolazilo jedva 13. Od četvrtka su Tjesnacem prošla samo 124 broda.
Libija, 2019. godina. Trenutak nakon kojeg ratovi u svijetu više nikada nisu bili isti
Ministar vanjskih poslova Abas Aragči zbog navedenog je u nedjelju poručio da Iran preuzima isključivu kontrolu nad Tjesnacem, dodajući da "nijedna druga zemlja ili subjekt nema nikakvu odgovornost ni ovlast u tom pitanju". Ipak, u ponedjeljak je njegov zamjenik Kazem Gharibabadi na platformi X izvijestio da je u Omanu održan prvi sastanak Zajedničkog odbora za Hormuz: "Prilikom razmatranja aktualnih pitanja vezanih za Tjesnac, razmijenili smo mišljenja o budućem upravljanju Hormuzom u okviru petog stavka Memoranduma o razumijevanju iz Islamabada i suverenim pravima obalnih država."
Oman je druga obalna država Hormuškog tjesnaca i Iran je svjestan da s njime mora organizirati mehanizme plovidbe. Diplomati Omana poručili su prošli tjedan europskim kolegama da bi se, nakon proteka 60 dana koliko traži Memorandum, moglo uvesti naplaćivanje usluga plovidbe. Iran je svjestan da taj potez ne može pokrenuti bez suradnje tog sultanata jer bi brodovi u protivnom koristili južni put.
Global Times, jedno od glasila Kineske komunističke partije na engleskom, prenosi viđenje Li Haidonga, profesora na Kineskom sveučilištu za vanjske poslove, što se može smatrati partijskim stavom. "Najnoviji događaji još su jednom otkrili dvosmislenost i ranjivost Memoranduma o razumijevanju, budući da obje strane imaju fundamentalno različita tumačenja nekih od njegovih nejasno formuliranih odredbi", izjavio je Li u nedjelju. SAD se nada, objašnjava profesor, ponovo preuzeti inicijativu u Hormuškom tjesnacu ograničenom vojnom akcijom, istovremeno jačajući poziciju odvraćanja, ali ta sila "ima malo apetita za dugotrajni sukob", pa je vjerojatnost vojnog sukoba velikih razmjera i dalje niska.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....