Sada to nekako ovako izgleda. Iran napadne neki brod. Trump se razbjesni, naredi napade, Iran se odmazdi zemljama Zaljeva. Pakistan i Katar, uz druge zemlje regije, počnu nabijati telefonske račune do nebeskih razina nastojeći obje strane privesti prekidu vatre. Onda Teheran kaže da pristaje, ako SAD prestane. Pa SAD pristane. Iran pričeka nekoliko dana pa napadne neki brod...
Teheran je u boljoj poziciji jer američki napadi nemaju učinka na njegovu moć odmazde i opstanak režima. Dok traju napadi, nezadovoljno iransko društvo neće pokrenuti prosvjede. Nakon izraelsko-palestinskog sukoba, koji traje bez prestanka od 1947. godine (a i ranije), uz kratki prekid vezan uz sporazume iz Osla (1993.), konflikt u Zaljevu pretvara se u trajan, iako star nekoliko mjeseci.
CNN ekskluzivno objavio snimke: Moguće je da Iran već obnavlja nuklearno postrojenje
Iran tako ostvaruje regionalnu dominaciju od koje je prije godinu dana bio daleko jer u bilo kojem trenutku može izazvati sukob i nanijeti štetu zemljama Zaljeva, a i globalno. Nije nevažno ni što uz regiju vezuje američke snage smanjujući tako pritisak u Pacifiku, što odgovara Kini. Ona, uz to, iz prvog reda promatra američko oružje, operativne i taktičke modele djelovanja, skupljajući potrebno iskustvo ako odluči napasti Republiku Kinu na Tajvanu. U tom scenariju, ako SAD krene u pomoć važnom otoku, američke aktivnosti bile bi prije svega zračne kao u sukobu s Iranom. Slijedila bi pomorska opcija, a Peking je miran jer Washington ne pokazuje interes uključivanja kopnenih snaga u Iranu pa teško da bi ih poslao na Tajvan.
"Globalne posljedice američko-iranskog sukoba, utjecaj na svjetska energetska tržišta, načini na koje je promijenio ravnotežu moći u Perzijskom zaljevu i šire - bit će vidljive još godinama. Ipak, jedna lekcija je jasna: nema zamjene za strategiju. Zanemarivanje osnova te vještine može čak i supersilu odvesti u razočaranje i poraz", za Bloomberg piše Hal Brands, profesor na Johns Hopkins University‘s School of Advanced International Studies. Njegov je zaključak: "Rat u Iranu je, nažalost, pokazao da asimetrija strateške sposobnosti može nadoknaditi golemu asimetriju snage."
Oman predložio kako bi izgledala plovidba tjesnacem
Početnu tezu potvrđuje prošli tjedan. Iran je, tijekom summita NATO-a u Ankari (utorak, srijeda), napao tri broda u Hormuškom tjesnacu, SAD je odgovorio, u petak se sve smirilo. U subotu Iran napada brod. SAD pokreće odmazdu. Iranska revolucionarna garda objavljuje da je tjesnac zatvoren za plovidbu. Globalna zabrinutost raste, hoće li u ponedjeljak cijene nafte porasti prema 80 dolara?
Sjeća li se uopće još itko da je Trump pokrenuo napade kako bi onemogućio da Iran dođe u posjed nuklearnog oružja?
Iran je napao brod pod zastavom Cipra "koji je plovio neodobrenom rutom". Pitanje plovnih putova postalo je ključno u iranskom nastojanju da potvrdi svoja prava, protivna međunarodnom pravu, nad Hormuškim tjesnacem kako bi, nakon isteka 60-dnevnog roka za pregovore sa SAD-om utvrđenog Memorandumom o razumijevanju (potpisan 17. lipnja), naplaćivao plovidbu. CNN je objavio da je Sultanat Oman, druga obalna zemlja tjesnaca, predložio sporazum o plovnim putevima.
Južni koridor išao bi omanskim teritorijalnim vodama, brodovi bi plovili slobodno kao i prije rata - tuda je plovio napadnuti brod. Plovidba sjevernim koridorom, u iranskim vodama, bila bi uvjetovana odobrenjem Teherana, ali ne bi bilo naplate. Iranski napad izravna je posljedica cirkuliranja tog prijedloga diplomatskim kanalima jer se protivi cilju Islamske Republike, punoj kontroli nad pomorskim prometom u tjesnacu u dogovoru sa Sultanatom koji nije sklon takvom rješenju. U nedjeljnoj odmazdi na američke napade pod udarom su se našli i ciljevi u Omanu. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči bio je u Omanu u subotu.
U ovom trenutku Iran upravlja dinamikom latentnog rata u Zaljevu koji se opredmećuje stalnim okršajima, ali ratovi se rijetko razvijaju kako bi htjela bilo koja uključena strana. Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je da je pogođeno oko 140 iranskih vojnih ciljeva u ovom valu (više od 300 tijekom tri noći napada), dodajući da "nastavljaju smanjivati sposobnost Irana da napada civilne pomorce i trgovačke brodove koji slobodno prolaze tjesnacem".
"Neodrživa situacija"
Američki napadi nisu srušili režim, ali nanijeli su goleme štete vojnim sposobnostima Islamske Republike. Teheran bi se mogao preračunati i naći u situaciji da više ne bude u stanju asimetrično odgovarati.
U nizu izazova s kojima se Iran suočava na unutarnjem planu, proteklih je dana, tijekom sprovoda vrhovnog religijskog vođe Alija Hameneija, prvi plan zauzelo pitanje njegovog nasljednika. Sin Mojtaba, koji je imenovan na njegovo mjesto iako za to nema potrebne uvjete koje traži teokracija, nije se pojavio na pogrebu, ali je u subotu, pisanim putem, objavio da je osveta za njegovog ubijenog oca i prethodnika "zahtjev nacije" i da se "svakako mora" dogoditi.
Većinu vlasti preuzela je Revolucionarna garda, ali radikalno desni krugovi u sigurnosnim službama i teokratskoj zajednici nisu zadovoljni kako je provela tranziciju na religijskom vrhu. Imenovanje Mojtabe, kojem se navodno i njegov otac protivio, čuva formu Islamske Republike, ali mijenja njezin sadržaj. "Iako se čini da Revolucionarna garda za sada drži čvrstu kontrolu nad zemljom, nije jasno koliko dugo vođa teokratske države može ostati izvan vidokruga", upozorava Reuters. "Kako izvesti karizmatsku sukcesiju kada nasljednika nema? To će za njih biti problem čak i ako prebrode trenutačnu situaciju. Dugoročno gledano, to je neodrživo", agenciji je rekao Ali Ansari, profesor moderne povijesti na Sveučilištu St Andrews u Škotskoj. Vojni krugovi tvrde da Mojtaba ne izlazi u javnost zbog sigurnosnih i zdravstvenih razloga. U trenutku koji je sve bliži ti će argumenti postati neuvjerljivi.
Novo vojno vodstvo dopustilo je određene sekularne iskorake društva, ali religijski naboj važan je znatnom dijelu Irana. Reuters tumači: "Uloga vrhovnog religijskog vođe razlikuje se od uloge većine drugih šefova država, službena ideologija Irana prepoznaje nositelja te funkcije kao zemaljskog predstavnika dvanaestog imama šijitskog islama koji je nestao u devetom stoljeću."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....