Niz najbližih saveznika iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija likvidiran je posljednjih nekoliko mjeseci i o tome se sve zna. Ali, dok su se mediji bavili izraelskim atentatima na tamošnje vojne zapovjednike i nuklearne znanstvenike, puno manje pažnje privukla su ubojstva trojice istaknutih sudaca početkom ove godine. A ta su ubojstva značajna jer su pokazala rast nezadovoljstva u Islamskoj Republici Iran.
Dana 18. siječnja Farshad Asadi, mlađi zaposlenik u golemoj neoklasičnoj teheranskoj Palači pravde, u nekim izvještajima opisan kao "poslužitelj čaja", ustrijelio je dvojicu važnih sudaca: Mohameda Moghiseha i Alija Razinija. Obojica su bila visokopozicionirani šijitski svećenici.
Treći sudac, Husein-Ali Najeri, umro je 3. travnja, prema svemu sudeći od posljedica ranjavanja. Nagađanja o atentatorovim motivima kretala su se od teorija da je bio politički motiviran napad pa do toga da je jednostavno bio bijesan zbog male plaće. Istina se vjerojatno neće saznati jer je Asadi izvršio suicid. No, bez obzira na njegove motive, atentat je razotkrio duboke podjele unutar iranskog društva.
Nitko nije sumnjao u njih
Nije bilo sumnje u važnost Moghiseha i Razinija za klerikalnu elitu. Ajatolah Ali Hamenei je osobno predvodio pogreb i održao govor nad njihovim ljesovima, koji su bili omotani iranskom zastavom, s bijelim turbanima postavljenim na vrh.
Ali na drugoj strani, za mnoge Irance, tamošnje grubo i brutalno pravosuđe predstavlja simbol vladajućeg vojno-vjerskog sustava i mnogi Iranci su na društvenim mrežama poput Instagrama i X-a počeli hvaliti Asadija pod hashtagom "herojski posluživač čaja", otkrio je Politicu Kourosh Ziabari, iranski novinar u egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama.
Vrhovni sud Irana (Divan-e Ali-je Kešvar) hijerarhijski je najviši sud u Islamskoj Republici Iran, a sudac Ali Razini je i prije bio na meti napada. U siječnju 1999. godine napadači na motociklima bacili su eksploziv na njegovo vozilo, ranivši ga dok je je izlazio iz zgrade suda u Teheranu. Između ostalog, Razini je presudio u slučaju disidentskog novinara i teologa Hasana Jusefija Eshkavarija čije je sudjelovanje na konferenciji 2000. godine, koju je organizirala Zaklada Heinrich Böll u Berlinu, razbjesnilo iransku vladu.
Na prvom ročištu Eshkavari je osuđen na smrt zbog davanja "poganskih" izjava, poput tvrdnje da hidžab ne može biti obavezan. Na ponovnom suđenju 2002. godine Razini ga je osudio na sedam godina zatvora.
Drugi likvidirani sudac, Mohamed Moghiseh, bio je pod sankcijama američkog Ministarstva financija još od 2019. godine. Amerikanci su ga opisali kao osobu koja je "nadgledala bezbroj nepravednih sudskih postupaka tijekom kojih optužbe nisu bile potkrijepljene, a dokazi su zanemarivani". "On (Moghiseh) je poznat po tome što je mnoge novinare i korisnike interneta osudio na duge zatvorske kazne", priopćilo je Ministarstvo financija SAD-a.
Iranski aktivisti i prognanici su Razinija i Moghiseha navodili kao vodeće sudionike u pogubljenjima 1988. godine, pred kraj rata Irana s Irakom. Glavna meta bili su pripadnici iranske skupine Mudžahedin-e-Khalk (MEK), koje je teškim naoružanjem naoružao irački predsjednik Sadam Husein, ali Homeinijev režim je iskoristio situaciju za obračun s političkim zatvorenicima i kritičarima vlasti, a sudska vijeća su bila tako revna da su neformalno nazvana "komisije za smrt". Međunarodne grupe za ljudska prava objavile su da je pogubljeno 5000 ljudi, dok je MEK naveo broj od 30.000, ali to je vjerojatno preuveličano.
Drakonske kazne
Ateni Daemi, aktivistici za građanska prava, sudilo se na 15-minutnom saslušanju koje je sazvao Moghiseh u travnju 2015. godine. U objavi na Instagramu ona se osvrnula na njegovo drakonsko dijeljenje pravde.
Nakon što joj je Moghiseh izrekao 14-godišnju zatvorsku kaznu i oštro nazvao njezino protivljenje smrtnoj kazni nedopustivim, nazvao ju je "prostitutkom". Atena Daemi je napustila Iran u svibnju 2023. i sada živi u Kanadi. Mohamed Moghiseh je 2018. osudio i odvjetnicu za ljudska prava Nasrin Sotoudeh na sedam godina zatvora.
Iz Pentagona tvrde: Iranski nuklearni program unazađen je za do dvije godine
Često nazivana iranskim Nelsonom Mandelom, Nasrin Sotoudeh je značajan dio svojeg odraslog života provela iza rešetaka i dobitnica je nagrade Saharov Europskog parlamenta za 2012. godinu. Iransko pravosuđe postalo je još radikalnije nakon 2022. godine kad je u zatvoru preminula mlada Mahsa Amini. Ta 22-godišnja Kurdinja je uhićena zbog kršenja pravila o nošenju marame, a dva sata poslije je prebačena u bolnicu gdje su liječnici ustanovili smrt. Policija je tvrdila da se radilo o infarktu, dok se u službenom priopćenju bolnice - koje je najprije objavljeno na Instagramu, a zatim uklonjeno - konstatiralo da je mlada žena "već bila mrtva kada je zaprimljena".
Novinari koji su o slučaju prvi pisali su uhićeni, ali ne samo oni. Uhićeni su i oni koji su u prošlosti podržavali izvještavanje o prosvjedima u Iranu. Prema navodima organizacija za ljudska prava, najmanje 500 ljudi je ubijeno, a više od 20.000 ih je uhićeno. Pravosuđe je ispunilo očekivanja režima ili, kako je objasnio predsjednik Vrhovnog suda Golamhosein Mohseni-Edžei, kazne za one koji "trebaju biti pogubljeni" bit će bez iznimke izvršene, "uz uvažavanje pravnih standarda i pravednosti".
To se i događa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....