Dok se u cijelom svijetu prate sukobi na Bliskom istoku, američko-izraelski napadi na Iran i napadi Irana na ciljeve širom Perzijskog zaljeva, dvije države zapadnog Balkana spominju se kao moguće mete iranskih napada. Albanija i Kosovo, prema pisanju medija u regiji i šire, već su bili ciljevi kibernetičkih napada iz Irana, pa se zbog toga ne može u potpunosti isključiti ni stvarni napad, pogotovo nakon što je Iran gađao i ciljeve na Cipru i nakon što je NATO oborio iranske rakete iznad Turske.
Albanija i Kosovo prve su zemlje koje su odmah nakon početka napada na Iran izrazile punu potporu SAD-u i Izraelu te osudile napade Irana na susjedne zemlje. Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, u poruci potpore izrazila je nadu da će ovi napadi donijeti slobodu napaćenom iranskom narodu.
Iran je, s druge strane, imao dobre odnose sa Srbijom koja je, u znak zahvalnosti Iranu za protivljenje neovisnosti Kosova, jedno vrijeme ukinula vize za građane Irana. Nakon što su Iranci koristili "turistička putovanja" u Srbiji bez viza kako bi ušli u EU, i nakon prijetnje EU da će uvesti vize za građane Srbije, Beograd je ponovno uveo vize.
Bez političkog djelovanja
Osim što Iran ne priznaje Kosovo, a Albanija je prekinula diplomatske odnose s Iranom, glavni razlog zašto bi Kosovo ili Albanija mogle biti potencijalna meta Irana su dva kampa koja se nalaze na teritoriju tih država. Na Kosovu je najveća američka vojna baza u regiji, kamp Bondsteel, dok se u Albaniji nalazi kamp "Ashraf 3", u kojem je smješteno oko 3000 pripadnika najaktivnije iranske oporbe, točnije organizacije Mujahideen-e-Khalq (MEK)
Ova Organizacija narodnih mudžahedina iz Irana dio je Nacionalnog vijeća otpora Irana (NCRI) i njihov smještaj u Albaniji priča je za sebe. Do 2012. godine tu je organizaciju SAD smatrao terorističkom. S popisa terorističkih organizacija skinuta je te godine. U to vrijeme djelovali su na teritoriju Iraka, odakle su pripremali napade u Iran. Tijekom iransko-iračkog rata bili su na strani Sadama Huseina. Sudjelovali su u revoluciji za svrgavanje Šaha Pahlavija, ali su se nakon toga okrenuli protiv režima ajatolaha Homeinija.
‘Trumpova izjava o novom ajatolahu je prestrašna. Pokazuje koliko je njegovo neznanje o Iranu‘
Amerikanci su ih počeli štititi kada su navodno prvi javili da Iran planira stvaranje atomskog oružja. No kako im je život u Iraku bio ugrožen i prijetio im je masakr, na zamolbu SAD-a i UN-a Albanija ih je primila 2013. godine, predstavljajući to kao humanitarni čin i udovoljavanje željama najvećeg saveznika - SAD-a. Smješteni su u poseban kamp zatvorenog tipa u mjestu Manzë, blizu drugog najvećeg grada, Durrësa.
Dogovor je bio da se pripadnici MEK-a u Albaniji ne bave političkim djelovanjem, ali Iran je optuživao Albaniju da služi kao baza za borbu protiv Islamske Republike. Popularnost MEK-a u Iranu upitna je; neki ih smatraju čak "marksističko-islamističkom sektom", ali kroz povijest to je bila dobro organizirana formacija.
Pomoć Amerike
Iran je već nekoliko puta organizirao kibernetičke napade na Albaniju. Najveći je bio u rujnu 2022. godine, kada je Albanija dobila veliku stručnu pomoć SAD-a i Izraela za suočavanje s iranskim kibernetičkim napadima. Tada je NATO održao hitan sastanak stalnog vijeća, osudio iranski kibernetički napad na kritičnu infrastrukturu u Albaniji i izrazio potporu Albaniji kao članici NATO-a.
Albanski mediji su u srijedu, 10. ožujka, javili o novom hakerskom napadu iz Irana, ovoga puta na sustav albanskog parlamenta. Hakeri su objavili mailove nekih zastupnika parlamenta uz poruku: "Nećemo dopustiti da oni koji podupiru teroriste MEK-a mirno spavaju."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....