Iranski režim, obezglavljen već u prvim satima američko-izraelske kampanje pokrenute u subotu, odgovorio je napadima na najmanje devet zemalja diljem Bliskog istoka – čime je lokalni sukob prerastao u istinski regionalni rat, piše Wall Street Journal.
Računica u Teheranu bila je, čini se, jednostavna: gađajući bogate monarhije Perzijskog zaljeva, koje imaju izravan utjecaj na administraciju Donalda Trumpa, natjerati Washington i Izrael na brzu deeskalaciju.
Iran je procijenio da će pritiskom na pomorski promet kroz Hormuški tjesnac i ometanjem zračnog prometa izazvati nepodnošljivu gospodarsku bol državama Zaljeva, koje ovise o stranim radnicima, turizmu i međunarodnoj trgovini.
Za sada, ta se strategija pokazuje promašenom.
Zaljevske države, uzdrmane salvama iranskih dronova i projektila usmjerenih prema hotelima, lukama i zračnim lukama, sve otvorenije zaključuju da se iranska prijetnja mora zaustaviti. Umjesto traženja izlaza, prevladava raspoloženje da se režimu u Teheranu ne smije dopustiti nekažnjeno divljanje nad susjedima.
“Iran dolazi narodima Zaljeva i poručuje: ‘Ja sam vaša prijetnja broj jedan.’ To ima dugoročne posljedice, bez obzira na to tko je na vlasti u Iranu”, rekao je Anwar Gargash, diplomatski savjetnik predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata. “Gađati zaljevske države potpuno je iracionalno i kratkovidno.”
Iran je pogodio svih šest arapskih država bogatih naftom, uključujući Oman, koji je posredovao u nuklearnim pregovorima između Teherana i Trumpove administracije. Meta su bili i Jordan, Irak te Izrael.
U početku su zaljevske države javno osudile američko-izraelski napad na iranski režim, koji je već rezultirao smrću vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i likvidacijom niza visokih vojnih i obavještajnih zapovjednika.
No raspoloženje se naglo promijenilo kada je glavnina iranskog odgovora pogodila Dubai i Abu Dhabi u UAE-u, Dohu u Kataru i Manamu u Bahreinu, uzrokujući velika razaranja i civilne žrtve. Samo u UAE-u tri su osobe poginule, a 58 je ozlijeđeno nakon što je Iran ispalio 165 balističkih projektila i 541 dron – većina je presretnuta, priopćilo je ministarstvo obrane.
Saudijska Arabija i UAE zakopali ratne sjekire zbog Irana
“Mnogi su se u Zaljevu u subotu probudili ljuti na Sjedinjene Države i Izrael, a zaspali ljuti na Iran”, rekao je William Wechsler iz Atlantskog vijeća u Washingtonu.
Saudijska Arabija i UAE, koji su do vikenda bili u žestokom diplomatskom sporu, privremeno su zakopali ratne sjekire i zauzeli zajednički front prema Teheranu.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči ustvrdio je da eskalacija nije krivnja Irana te da, ako su zaljevske države bijesne, “trebale bi biti bijesne na SAD i Izrael”.
“Ne bi trebale vršiti pritisak na nas da zaustavimo rat. Trebale bi vršiti pritisak na drugu stranu”, poručio je.
Slična taktika djelovala je prošle godine tijekom dvanaestodnevnog rata, kada su ograničeni iranski udari na Katar doveli do okončanja sukoba. “Iranska strategija glasi: ako ne možeš pogoditi glavnog neprijatelja, udari njegove saveznike kako bi oni izvršili pritisak na njega”, kaže Nikolaj Kožanov sa Sveučilišta u Kataru. “Teheran je bio uvjeren da ta psihološka poluga funkcionira. No čini se da je ovaj put situacija drukčija.”
Doista, vodeće zaljevske sile ubrzano su preusmjerile vanjsku politiku – od pomirbe s Iranom prema stavu koji sve otvorenije tolerira mogućnost promjene režima u Teheranu.
“Hoće li taj režim opstati, odlučit će iranski narod. Oni će živjeti s posljedicama”, rekao je Gargash. “To nije na nama.”
U Europi je, unatoč narušenim odnosima s Washingtonom nakon Trumpova reizbora, početna nelagoda zbog napada na Iran postupno ustupila mjesto tihom odobravanju – osobito nakon što su iranski projektili presretnuti na putu prema Cipru, članici Europske unije.
Kaja Kallas, zadužena za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske komisije, ubojstvo Hamneija nazvala je “prekretnicom u iranskoj povijesti”.
“Ono što slijedi neizvjesno je. No sada se otvara put drukčijem Iranu, u kojem bi njegovi građani mogli imati više prostora za oblikovanje vlastite sudbine”, poručila je.
Europski čelnici nemaju mnogo apetita za sukob s Trumpom oko Irana
Njihov prioritet ostaje Ukrajina i odvraćanje Rusije.
“U Europi svijet promatramo kroz prizmu rata u Ukrajini – s dobrim razlogom, jer je to naše ključno pitanje”, kaže Nathalie Tocci iz rimskog Instituta za međunarodne odnose.
Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje nisu sudjelovale u početnim napadima, poručile su da će “poduzeti korake za obranu svojih interesa i interesa saveznika u regiji”, uključujući “nužne i proporcionalne obrambene mjere za uništenje iranskih kapaciteta za lansiranje projektila i dronova”.
Budući da se američko-izraelska kampanja zasad gotovo isključivo oslanja na zračne udare, ostaje otvoreno pitanje može li režim, koji je nedavne prosvjede ugušio u krvi, biti srušen bez unutarnjeg ustanka.
“Najviše čemu se možemo nadati jest venezuelanski scenarij”, kaže saudijski analitičar Ali Shihabi, aludirajući na model u kojem režim formalno opstaje, ali je oslabljen i prisiljen na suradnju.
“Iskreno, to je dobar scenarij jer zemlja ostaje cjelovita, nema kaosa ni građanskog rata, već režim koji je neutraliziran i prilagođen”, kaže.
U međuvremenu, iranski napadi uklonili su svaku nelagodu zaljevskih monarhija oko suradnje s američkom vojnom kampanjom. Malo je vjerojatno da će Saudijska Arabija, UAE i ostali dugo pasivno trpjeti udare. Jedna od opcija je izravno gađanje lansirnih lokacija projektila i dronova unutar Irana.
“Umjesto pasivne obrane, možemo biti aktivno obrambeni”, kaže Gargash. “Naš odgovor mora biti proporcionalan.”
UAE je u nedjelju zatvorio veleposlanstvo u Teheranu i povukao diplomate.
Za gospodarstva Zaljeva – koja uz naftu sve više ovise o turizmu, zračnom prometu, nekretninama i financijama – scenarij u kojem rat završava, a režim u Teheranu ostaje sposoban ponovno prijetiti projektilima i dronovima, teško je prihvatljiv.
“Iran je prešao crtu”, rekao je umirovljeni britanski zračni maršal Martin Sampson. “Ovo je sada pitanje opstanka ekonomskih i društvenih temelja zaljevskih država.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....