Teroristi takozvane Islamske države izveli su tri napada kemijskim oružjem krajem prošlog mjeseca na kurdske ciljeve u Iraku i Siriji. Informaciju su potvrdila dva neovisna međunarodna tijela, Sahan Research i Conflict Armament Research, koji su u subotu objavili i zajedničko priopćenje.
Napadi su izvedeni na kurdske pešmerge koji drže položaje na strateški izuzetno važnoj brani kod Mosula u Iraku (rušenje te brane moglo bi potopiti jug Iraka, uključujući i Bagdad) 21. ili 22. lipnja. Granata kalibra 120 mm udarila je u zaštitni zid napravljen od vreća pijeska.
Granata je bila napunjena tekućim kemijskim agensom koji je kod pešmergi smještenih u blizini udara izazvao glavobolju, mučninu i blage opekline na koži. Istraživači iz spomenutih organizacija tjedan dana kasnije došli su do mjesta gdje je granata pala te doživjeli iste simptome kao i pešmerge. Primarne analize agensa ukazuju da je riječ o kloru.
Napad na YPG
Znatno su ozbiljnija bila dva sljedeća napada, 28. lipnja, kad su borci IS-a na položaje obrambenih kurdskih snaga u Siriji (YPG) kod grada Tell Braka ispalili 17 topničkih projektila koji su sadržavali kemijske agense. Njihovo je djelovanje bilo snažnije te je kod boraca, ali i civila, izazivalo gubitak koncentracije i svijesti, bol u donjem dijelu tijela koji je dovodio i do privremene paralize, bolnu iritaciju nosa i grla te mučninu i povraćanje.
U ovom su slučaju analize sadržaja topničkih projektila potvrdile da je vrlo vjerojatno riječ o fosfinu (PH3), koji je čest sastojak pesticida koji se koriste u poljoprivredi. Istog dana izveden je napad i na gradić Al Hasaku u Siriji, na koji je palo sedam granata od kojih je jedna bila punjena kemijskim agensom, ali još nije utvrđeno kojim.
Rudimentarno oružje
Rudimentarno kemijsko oružje koristili su već prije desetak godina sunitski pobunjenici u Iraku protiv američkih snaga, a Kurdi su izvještavali i o slučajevima napada IS-a kamionima u kojima je bilo i kemikalija. No, u ovom slučaju posebno zabrinjava to što su ovi izuzetno opasni teroristi uspjeli doći u posjed tehnološkog znanja koje im omogućuje da kemijske agense ugrađuju u bojeve glave granata. To im omogućuje da napadaju kurdske - ili bilo koje druge snage - na velikoj udaljenosti, dakle bez ikakvog straha da bi njihove trupe mogle biti otrovane.
Kemijsko se oružje u sirijskom sukobu već pojavljivalo, koristile su ga snage odane još uvijek formalnom predsjedniku Bašaru al-Asadu kad su se njegove jedinice našle pred porazom. No, tada je djelovanjem međunarodne zajednice Asad svoje kemijsko oružje iznio iz zemlje. Inače, kemijsko je oružje zabranjeno svjetskim konvencijama, ali IS i njegovo vodstvo ne samo da ne priznaju konvencije nego smatraju da ih treba dokinuti te da oni smiju raditi što god zamisle - pa i rade: od odrubljivanja glava preko zajedničkih egzekucija sve do spaljivanja živih ljudi i pretvaranja žena u seksualne robinje.
Ova tri napada stoga treba promatrati s visokom razinom zabrinutosti. Naime, IS je očito spreman na bilo kakav korak u borbi samo da vrati barem dio ozemlja koji je izgubio u kurdskim napadima u Siriji i Iraku kad se prvi put pokazalo da njihovi borci nisu nepobjedivi.
Udar na moral vojnika
Budući da nisu u stanju konvencionalnim oružjem ostvariti bilo kakav proboj na te dvije bojišnice, vrlo je vjerojatno da su u ova tri napada izveli prvi test uporabe kemijskog oružja: ono izaziva velik strah jer ubija u mukama, nemoguće ga je predvidjeti i stoga ozbiljno djeluje na moral vojnika. Kurdske vlasti su najavile da će vojnike opremiti zaštitnom opremom.
IS se čvrsto drži oko Ramadija
Prošlotjedna ofenziva koju su pokrenule iračke vojne snage s ciljem osvajanja Ramadija u pokrajini Ambar za sada nije dala rezultata. Borci IS-a su se učvrstili i uspješno odbijaju iračke snage, kojima ne pomaže ni zračna podrška međunarodne koalicije. Slična je situacija i kod Faludže, čije je oslobađanje također cilj ofenzive. IS-ovi pristaše su na prvi dan bajrama u gradu Khan Bani Saad, autobombom ubili više od 120 ljudi.