Bruxelles je doživio težak udarac

S malom razlikom glasova, Island je na referendumu odbacio nastavak pregovora o pristupanju Europskoj uniji. To je težak udarac Bruxellesu, koji je želio pozdraviti novu bogatu članicu, analizira AFP. Bruxelles se nadao da će moći iskoristiti islandsko pristupanje kao dobar primjer koji bi učinio prihvatljivijim za države članice ulazak siromašnijih zemalja poput Crne Gore.

Unija se činila spremnom na postizanje kompromisa s Islandom o teškom pitanju kontrole nad ribarstvom kako bi olakšala pregovore o pristupanju. Island je već dio jedinstvenog tržišta EU i schengenske zone bez granica, a s članstvom u EU postao bi dio carinske unije, a potom i eurozone.

Strateški položaj

Otok s manje od 400.000 stanovnika na strateški je važnom položaju na sjevernom Atlantiku, između Europe i SAD-a. Island je uzorna demokracija. Za Europu bi pristupanje Islanda bilo uspjeh; nijedna druga zemlja nije se pridružila Uniji od Hrvatske 2013., podsjeća njemački Spiegel.

Pitanje na glasačkom listiću bilo je: "Treba li Island nastaviti pregovore o pristupanju s Europskom unijom?" Rezultat referenduma nije obavezujući, ali najvjerojatnije će blokirati pitanje pristupa EU barem do 2028. godine. Sadašnja vlada obećala je da će poštovati volju građana.

Island je podnio zahtjev za pridruživanje EU 2009., nakon financijske krize 2008. i sloma islandskog bankarskog sustava. Pregovori su prekinuti 2013. godine, kada je na vlast došla euroskeptična vlada. Sadašnja vlada na čelu sa socijaldemokratskom premijerkom Kristrun Frostadottir raspisala je referendum jer je približavanje EU postalo privlačnije nakon ruskog napada na Ukrajinu i međunarodnih turbulencija u drugom mandatu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Vlada lijevog centra obećala je referendum do 2027., ali ga je pomaknula među ostalim i zbog Trumpovih izjava. Island je jedna od 12 zemalja suosnivačica NATO-a, ali nema vojsku i oslanja se u obrani na saveznike iz NATO-a. Podržao je Ukrajinu tijekom ruske invazije, vlasti su uznemirene povećanim pomorskim manevrima Rusije u blizini te otočne države.

Osnivači NATO-a

U referendumskoj kampanji ipak su prevladavale domaće teme, a manje su se spominjale Trumpove ambicije za prisvajanje susjednog Grenlanda, koji je više puta pomiješao s Islandom, prenosi AFP. Pristaše su naglašavali važnost usvajanja eura radi veće stabilnosti valute i približavanja ostatku Europe u vrijeme kada američki predsjednik uvodi carine saveznicima i prijeti preuzimanjem obližnjeg Grenlanda.

Island je već usko povezan s EU, dio je Schengena i Europskog gospodarskog prostora. To će i ostati, bez obzira na rezultat subotnjeg referenduma. Vojno je se oslanja na europske članice NATO-a. U zračnoj bazi Keflavík izmjenjuju se zrakoplovi članica NATO-a koji nadziru ruske podmornice i ratne brodove, piše Politico. Island od 2023. dopušta američkim nuklearnim podmornicama ulazak u svoje teritorijalne vode, a 2025. godine jedna od tih podmornica prvi put je posjetila luku Reykjavik pod uvjetom da ne nosi nuklearno oružje.

Premijerka Kristrun Frostadottir glasala je za EU, ali "bit ćemo dobro i ako odgovor bude Ne", poručila je u subotu. Važno je to što je referendumska kampanja "podigla rasprave o EU, o mjestu Islanda u svijetu, našoj općoj geopolitičkoj situaciji i statusu na višu razinu", rekla je. Uoči referenduma obećala je da se, ako građani većinom odbiju nastavak pregovora, pitanje članstva neće više otvarati do kraja njenog mandata 2028. I ako se u budućnosti nastave pregovori o članstvu u EU, pristupanje zemlje u savez moraju potvrditi građani Islanda na referendumu.

Stup ekonomije

Pitanje je hoće li islandski parlament nakon službene objave rezultata subotnjeg referenduma i formalno povući zahtjev za članstvo u EU. Islandska vladajuća koalicija sastavljena je od tri stranke s različitim stavovima o članstvu u EU. Smatra se da je negativni rezultat referenduma oslabio poziciju premijerke.

Najspornije pitanje u pregovorima Bruxellesa i Rejkjavika je ribarstvo: stup nacionalne ekonomije, dio nacionalnog identiteta. EU je signalizirala da bi sada bila spremna na znatne ustupke, dok Island želi isključivu kontrolu nad ribarstvom. Ribarska industrija čini gotovo 40% islandskog izvoza, a mnogi glasači koji su glasali protiv pregovora o pristupanju bili su u strahu da će se morati odreći dijela kontrole nad svojim unosnim ribolovnim područjima u okviru zajedničke ribarske politike Unije, objašnjava BBC. Ribari su žestoko protiv ulaska u EU. "Jedinstvene specifičnosti Islanda u ribarstvu i poljoprivredi dobro su poznate. Morale bi se pažljivo razmotriti. Uvjerena sam da bismo zajedno s državama članicama EU pronašli kreativna rješenja", poručila je uoči referenduma povjerenica EU za proširenje Marta Kos. Izvor iz Bruxellesa rekao je za AFP da ne misli da itko u EU želi blokirati ulazak Islanda zbog pitanja ribarstva