Njemačka poduzeća sudjeluju u eksperimentu u kojem će se, zbog kronične nestašice radne snage, uvesti četverodnevni radni tjedan i mjeriti produktivnost radnika, piše Bloomberg. Eksperiment u kojem sudjeluje 45 kompanija počinje 1. veljače i trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će, usprkos smanjenoj satnici, moći zadržati sadašnje plaće, navodi dnevnik. Svrha je studije provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji.
U temelju projekta su "aktualni dvojac" na Zapadu - nestašica radnika i inflacija - te sve lošije stanje najvećeg europskog gospodarstva, piše Bloomberg, podsjećajući da već dulje vrijeme raste pritisak radnika na velike njemačke poslodavce. Njemački željeznički radnici trenutačno su u štrajku, tražeći od Deutsche Bahna skraćivanje tjednog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja plaća. Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000.
Da je situacija na njemačkom tržištu rada, unatoč hlađenju industrijske proizvodnje, loša, tvrde sektorski lobisti prema kojima se prošle godine polovica njemačkih poduzeća mučila s popunjavanjem radnih mjesta, navodi Bloomberg. Velika softverska kompanija SAP SE prestala je od prijavljenih tražiti diplome još 2022., a nekretninski div Vonovia lani je tražio ljude u Kolumbiji kako bi popunio kadrovske rupe.
Problem bi, piše Bloomberg, trebao biti sve gori. Do 2035. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam milijuna ljudi kao rezultat kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije. "Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više nemam nikoga tko bi za mene radio", objasnio je Henning Roeper, izvršni direktor Eurolama, proizvođača prozora, sa sjedištem u Wiegendorfu, prisutnog na svjetskom tržištu.
Prema istraživanjima Gallupa, nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godišnje stoji 8,1 bilijun eura ili devet posto svjetskog BDP-a.
Inicijativa za kraćim radnim tjednom nije novost, ali zagovornici kažu kako bi, da se "uhvati", produktivnost radnika sa skraćenim radnim vremenom trebala biti ne jednaka, nego veća u odnosu na rezultate standardne satnice. Svakako se očekuje smanjenje izostanaka radnika. U slučaju radišne Njemačke 2022. godine prosječni je radnik izostao s posla 21,3 dana. Time je izgubljeno 207 milijardi eura, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i sigurnost na poslu. Zagovornici projekta ističu da bi novitet mogao privući nove kadrove u Njemačku, zemlju koja prema podacima Eurostata već ima najveći udio zaposlenih na pola radnog vremena u EU.
Enzo Weber, ekonomist iz Instituta za istraživanje rada u Nurembergu, smatra da rezanje radnog tjedna kao jedina mjera neće pomoći Njemačkoj. Njemačka ima najveću ekonomiju u EU, ali loše stoji s ulaganjem u inovacije i digitalizaciju. "Ako se tu nešto ne promijeni, teško da ćemo vidjeti pomake u učinkovitosti koje želimo, smatra Weber. Slaže se i Bloombergov ekonomist Martin Ademmer. Prema njemu, učinkovitost po satu bi se povećala, ali to povećanje ne bi kompenziralo rezanje satnice.
Njemački ministar financija Christian Lindner, član Stranke slobodnih demokrata, naklonjene interesima gospodarstvenika, kritizirao je odluku njemačkih tvrtki, tvrdeći da bi kraći radni tjedan zaprijetio ekonomskom rastu i napretku Njemačke.
Međutim, zagovornici ideje poručuju da su raniji eksperimenti u SAD-u i Kanadi pokazali da je povećanje učinka moguće. U prethodnim eksperimentima radnici su prijavili opće poboljšanje zdravstvenog stanja, a niti jedna kompanija nije se vratila petodnevnom radnom tjednu, kažu. U Britaniji je u sličnom programu sudjelovala 61 kompanija. Radni učinak bio je dobar, a bolovanja su se smanjila za 65 posto. U Portugalu je 20 posto radnika reklo da se osjeća bolje i da bolje spava.
Bloomberg podsjeća da je Belgija postala prva europska zemlja koja kao opciju nudi četverodnevni tjedan, ali s jednakom tjednom satnicom. Japan je uveo mjere kako bi potaknuo svoje kompanije da radnicima ponude kraći radni tjedan nadajući se da će zaposlenici više trošiti, a i da će se povećati rađanje djece. Jan Bühren, iz konzultantske kuće koja radi s pilot-programom u Njemačkoj, poručuje da takav radni aranžman nije za sve. "Ne funkcionira uvijek i nije za sve. Potrebno je puno kreativnosti i fleksibilnosti od strane kompanija. Tvrtke same moraju shvatiti što za njih djeluje ili ne djeluje", zaključio je Bühren.