SRAMOTA

Istraživački tim ARD-a dokopao se dokumenata ruske carine. Ono što su otkrili je poražavajuće

Ova grana privrede i dalje proizvodi ubojito oružje, između ostalog zahvaljujući i komponentama iz Njemačke

Raketni sustav Iskander

 -/Sputnik/Profimedia/-/sputnik/profimedia

Ukrajinska protuofenziva je zapela, gotovo dvije godine nakon početka ruskog napada, Ukrajina ulazi u tešku zimu: stručnjaci strahuju da bi Moskva mogla ponovno pojačati svoje zračne udare u nadolazećim tjednima, započeti zimsku ofenzivu i također preuzeti kontrolu nad ratištima, piše Deutsche Welle. Rusiju očito također pokreće naizgled nesmanjena snaga njezine industrije oružja i to unatoč brojnim sankcijama.

Istraživački tim sastavljen od novinara TV magazina Monitor, njemačkog javnog servisa ARD, nizozemskog programa "Nieuwsuur" i britanskog think tanka RUSI dobio je na uvid dokumente višemjesečnog prometa ruskih carinskih vlasti. U njima je vidljivo da je na tisuće isporuka mikroelektroničkih komponenti kao što su tranzistori, integrirani sklopovi ili mikročipovi prešlo rusku granicu iz smjera zapada.

Ovisnost o zapadnoj tehnologiji

Istraživanje pokazuje da se ruski vojni sektor, koji prema stručnjacima još uvijek ovisi o zapadnoj tehnologiji, očito opskrbljuje vojnom tehnologijom preko Compela, jedne tvrtke čije se veze protežu od Moskve preko Hong Konga pa do Slovačke i Njemačke.

Sjedište Compela u Moskvi je neupadljivo. Fasada višekatne industrijske zgrade je oronula, smog je učinio svoje: ispred sjedišta tvrtke svakodnevno prolaze stotine i stotine automobila na višetračnoj cesti. No, neugledna fasada vara: tvrtka je jedan od najvećih trgovaca elektroničkim komponentama u Rusiji, službeno kaže da opskrbljuje samo civilni sektor i da obrambena industrija nije među mušterijama.

No, Monitor, "Nieuwsuur" i RUSI uspjeli su doći do dokumenata iz kojih je vidljivo da Compel opskrbljuje i tvrtke koje blisko surađuju s ruskom vojnom industrijom. SAD je ove godine sankcionirao brojne od tih poduzeća, a sam Compel također se nalazi na popisu sankcioniranih tvrtki američke vlade. No ne i na popisu Europske unije.

Komponente iz Njemačke za najsuvremeniju tehnologiju naoružanja

Istraživanje podataka o ruskom uvozu pokazuje da Compel također održava bliske odnose s Europom. Jedan važan dobavljač ove tvrtke dolazi iz Njemačke: WWSemicon GmbH, sa sjedištem u okrugu München. U carinskim dokumentima se nalaze liste s isporukama tisuća elektroničkih komponenti. Među njima su i naponski transformatori poput onih koje su istraživači pronašli u Ukrajini u ostacima ruskog oružja. Ova vrsta transformatora se pojavljuje u izviđačkoj letjelici Orlan-10 ali također i u krstarećim projektilima poput Kh-101 ili 9M727 Iskander-K.

Krstareće rakete su među najmodernijim oružanim sustavima ruske vojske. U listopadu ove godine jedan od ovih projektila je pogodio ukrajinski grad Kupjansk. Prema lokalnim vlastima, udar rakete usmrtio je više od 50 ljudi.

Transformator koji je ugrađen u rusko oružje nije jedina komponenta koja se može naći na popisima isporuke od WWSemicon GmbH za Compel. Niz drugih komponenti također je pronašao put do Rusije, a ta trgovina se, prema listama isporuka, odvijala čak i nakon početka rata, barem do lipnja 2023. U odgovoru na opsežan upit istraživačkog novinarskog tima, WWSemicon je poručio da su isporuke Compelu bile zaustavljene prije uvođenja sankcija, te da su isporuke također bile legalne u vrijeme izvoza.

image

Sankcije možda pogađaju banke, ali ne i vojnu industriju

Artyom Geodakyan/Tass/Profimedia/Artyom Geodakyan/tass/profimedia

Roba „povezana s ratom" nije sankcionirana

Istina je da većina isporuka nedvojbeno nije kršila sankcije EU-a. Ali upravo to je problem, kako kaže ekonomistica Elina Ribakova s ​​Kijevske škole ekonomije koja istražuje rusko ratno gospodarstvo.

„Još uvijek se premalo robe koja se može okarakterizirati kao ratno relevantna nalazi na popisima sankcija EU-a i SAD-a", kaže ona. Po njezinim analizama, više od 300 raznih skupina proizvoda bi trebalo biti sankcionirano, no EU i SAD su se do sada dogovorili oko samo 45 grupa proizvoda.

No, osim legalnog izvoza, kako pokazuju carinski podaci koje je istraživački tim dobio na uvid, i isporuke WWSemicon-a koje potpadaju pod sankcije se pojavljuju i u Rusiji. Podaci također pokazuju da se ove pošiljke navodno isporučuju Compelu preko skladišta u Bratislavi i Litvi.

Sumnjive isporuke

Bärbel Sachs je stručnjakinja za zakon o sankcijama i smatra da su isporuke sumnjive: “Na temelju podataka koje smo vidjeli, pretpostavljamo da je riječ o robi čija je prodaja, izvoz i dostava u Rusiju zabranjena.” WWSemicon izričito tvrdi da su sve isporuke odobrene i provjerene od strane njemačkih i slovačkih vlasti. No, ni ova poduzeća, ali ni nadležna tijela ne odgovaraju na konkretna pitanja o sumnjivim isporukama: odgovore na ova pitanja bi htjeli dobiti i njemačka carina i državno odvjetništvo u Münchenu. U četvrtak (14.12.) su pretraženi poslovni prostori WWSemicon-a, a protiv tvrtke se očito vodi istraga. Međutim, državno odvjetništvo još ne izdaje informacije o ovom slučaju, prenosi Deutsche Welle.

Isporuke preko trećih zemalja

Rute dostave u mreži tvrtke teško su dokučive jer ponekad prolaze kroz nekoliko zemalja. Compel i WWSemicon imaju bliske komercijalne odnose s jednom tvrtkom iz Hong Konga pod nazivom Finder Technologies. Sve tri tvrtke međusobno su povezane osobnim vezama. Kći šefa Compela partnerica je u WWSemiconu u Münchenu, a osnivač WWSemicona je trenutni direktor tvrtke u Hong Kongu. Hong Kong je postao važan punkt za sankcioniranu tehnologiju sa Zapada otkako su uvedene sankcije EU-a, kažu stručnjaci. Istu ulogu igraju i Kina i Turska.

image

Zastave EU

Miguel Medina/Afp

Njemačka spriječila sankcije trećim zemljama

O sankcijama trećim zemljama se doduše raspravljalo tijekom pregovora o 11. paketu sankcija EU-a. No, upravo je njemačka vlada bila ta koja je ove sankcije blokirala. Povjerljivi dokumenti kojima raspolaže Monitor pokazuju da se pregovaralo upravo o "mogućnosti uvrštavanja država", odnosno mogućnosti strožih sankcija ne samo tvrtkama nego i državama koje izbjegavaju sankcije ili pomažu u njihovom zaobilaženju. Njemačka se protivila do samoga kraja.

Obrazloženje službenog Berlina: na liste sankcija trebalo bi biti moguće uvrštavati samo "tvrtke, a ne države“. To je stav njemačke vlade koji je naišao na nerazumijevanje, ali i ljutnju nekoliko država EU-a koje tvrde da je 11. paket sankcija stoga znatno oslabljen. Na upit Monitora iz ministarstva vanjskih poslova su poručili kako postoji barem mogućnost “isključivanja trećih zemalja od uvoza određene robe iz EU-a”. Ali prvo se oslanjaju na “diplomatska sredstva”. No u praksi je teško moguće sankcionirati države koje pomažu u zaobilaženju sankcija Rusiji, kažu kritičari.

Roderich Kiesewetter iz oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU) smatra da Njemačka griješi. On optužuje vladu da je svojim djelovanjem oslabila sankcije protiv Rusije.

"Moramo biti svjesni da ovdje nije u pitanju samo budućnost Ukrajine, nego i kredibilitet Europske unije, kao i kredibilitet Njemačke", poručuje.

Sankcije protiv trećih zemalja vjerojatno će ponovno biti temom na aktualnom samitu EU-a u Bruxellesu. EU planira dvanaesti paket sankcija. No stručnjaci se slažu: čak i najoštrije sankcije su beskorisne ako države članice EU-a ne postignu značajniji napredak u njihovoj konkretnoj provedbi, piše Deutsche Welle.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. travanj 2024 22:05