PREDSJEDNICA U SKOPLJU

Ivanov i Grabar-Kitarović o jačanju gospodarske suradnje te makedonskom putu prema EU i NATO-u

Kolinda Grabar-Kitarović i Gjorge Ivanov
 Twitter

- Cilj je da Hrvatska postane jedan od pet najvećih gospodarskih partnera Makedonije - istaknuo je u srijedu predsjednik te države Gjorge Ivanov nakon susreta u Skoplju s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, koja je ponovila potporu Zagreba makedonskom putu prema euroatlantskim integracijama.

Dvoje čelnika složilo se kako su odnosi između dviju država prijateljski i bez otvorenih pitanja, pa su velik dio bilateralnog susreta posvetili jačanju gospodarske suradnje i makedonskoj težnji prema članstvu u Europskoj uniji te NATO-u.

Robna razmjena Makedonije i Hrvatske je 2017. iznosila 185,8 milijuna eura, što je 3,8 posto manje nego godinu prije. Hrvatska od 2012. u tom trgovinskom odnosu ostvaruje suficit koji je prošle godine bio 44,5 milijuna eura, rekli su predsjedničini suradnici.

- Smatram da postoji neiskorišteni potencijal za produbljenje gospodarske suradnje između dvije države. Zajednički cilj Hrvatske i Makedonije jest da narednih godina Hrvatska bude među njezinih pet najvećih trgovinskih partnera - istaknuo je Ivanov na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskom kolegicom.

Grabar-Kitarović je naglasila kako brojne hrvatske tvrtke već posluju u Makedoniji i da će tijekom dvodnevnog posjeta razgovarati s dužnosicima te zemlje o mogućnostima osnaživanja ulaganja.

- Vjerujem da postoji prostor za daljnja ulaganja i proširenje trgovinske razmjene, ne samo u prehrambenoj industriji, nego i području visokih tehnologija te građevinarstva - hrvatske tvrtke zainteresirane su sudjelovati u projektima obnove makedonskih cesta i željeznica, u području vojne i obrambene suradnje, vojne tehnologije i slično - rekla je Grabar-Kitarović.

Naglasila je kako je hrvatsko Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zainteresirano za potpisivanje sporazuma o sezonskom zapošljavanju s makedonskom stranom i dodala kako postoji velik potencijal za zajednički nastup hrvatskih i makedonskih tvrtki na trećim tržištima.

EU i NATO

Ivanov je istaknuo kako jako cijeni hrvatsku potporu euroatlanskim ambicijama Makedonije, koju na tom putu koči spor s Grčkom oko imena države o čemu dvije zemlje trenutačno pregovaraju.

Dodao je da slučaj Hrvatske i Slovenije pokazuje kako bilateralni sporovi ne trebaju biti zapreka prema članstvu u tim organizacijama.

Slovenski predsjednik Borut Pahor u četvrtak će se pridružiti makedonskom kolegi i hrvatskoj kolegici na sastanku procesa Brdo-Brijuni na koji će stići i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te Bojko Borisov, premijer Bugarske, koja trenutačno predsjeda EU-om.

Najavljeni su, no još nepotvrđeni, i dolasci čelnika drugih država jugoistoka Europe, uključujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Ivanov je ustvrdio kako je proces Brdo-Brijuni "snažna potvrda posvećenosti Hrvatske i Slovenije regiji" i da ostaje "jedina autentična inicijativa koja potiče dijalog između zemalja iz regije i omogućava da se njihov glas čuje u EU".

Hrvatska predsjednica rekla je kako će Zagreb, i javnom i tihom diplomacijom, nastaviti podržavati Makedoniju u Europskom vijeću da bi se što prije donijela odluka o otvaranju pregovora.

- Cilj je stvaranje koalicije država koje se slažu da Skoplje treba započeti pregovore te razgovori s onim zemljama koje tomu trenutačno možda nisu sklone - rekla je Grabar-Kitarović, naglasivši kako će Zagreb učiniti sve što je u njegovoj moći da se datum otvaranja pregovora odredi do lipnja, kad se Vijeće održava.

Predsjednica je pozdravila novu usredotočenost Europske komisije na područje jugoistoka Europe, snažniju angažiranost i spoznaju da se proces proširenja EU-a mora nastaviti i da zastoj u tome stvara opasan vakuum koji onda ispunjavaju treće strane kojima nije nužno u interesu napredak susjednih država prema euroatlantskim integracijama. U svibnju se na temu članstva zemalja regije održava summit u Sofiji.

Govoreći o članstvu u NATO-u, Grabar-Kitarović vjeruje kako će hrvatsko veleposlanstvo u Skoplju, koje je takozvana kontaktna točka između Saveza i Makedonije, pridonijeti ubrzanju puta prema punopravnom članstvu i da će nakon rješavanja spora s Grčkom automatski izdati pozivnica Skoplju.

Predsjednica će se kasnije u četvrtak susresti s Talatom Džaferijem, predsjednikom Sobranja iz redova etničkih Albanaca, čije je imenovanje u travnju prošle godine izazvalo prosvjede na makedonskim ulicama, te premijerom Zoranom Zaevim, čelnikom socijalista i koalicijskim partnerom Albanaca koji su nakon višemjesečne političke krize preuzeli vlast u svibnju 2017.

Džaferi je postao prvi albanski čelnik parlamenta od proglašenja makedonske neovisnosti 1991. Sobranje je s njim na čelu prošli mjesec usvojilo zakon koji dopušta širu upotrebu albanskoga jezika u Makedoniji, no ta mjera nije stupila na snagu zbog protivljenja predsjednika Ivanova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. svibanj 2022 08:50