Ministri financija europodručja sastali su se u ponedjeljak. Redoviti sastanak, priopćenje koje potvrđuje volju za nastavak usuglašenih politika.
Evo kako to zvuči: “Ministri su pregledali i razmijenili mišljenja o cijenama energije i kretanju inflacije u eurozoni uoči jesenske prognoze Komisije.” Kao priopćenje sa sastanka Kineske komunističke partije. Prava idila.
Ali, zato postoje mediji koji prenesu stvarno stanje stvari. Tako austrijski Euractiv.at prenosi riječi ministra financija Gernota Blümela koji je zatražio da se što prije vrate fiskalna pravila propisana Paktom o stabilnosti i rastu. Pojednostavljeno, proračunski deficit ne veći od 3% BDP-a, javni dug ne veći od 60% BDP-a. Ministar Blümel, član austrijske Pučke stranke, one čiji je lider Sebastian Kurz morao napustiti kancelarsko mjesto zbog sumnji na korupciju, stav argumentira zabrinutošću za članice s velikim javnim dugom. A na tom su popisu na vrhu Grčka i Italije, obje članice europodručja, prva ima dug 206%, a druga 155%.
I dijelom je u pravu jer inflacija je tu i ako se pokaže da nije baš tako prolazna može se očekivati da Europska središnja banka (ECB) podigne kamatne stope koje su sada dijelom i negativne. To bi povećalo cijenu duga i predstavljalo novi pritisak na ekonomije zaduženih. Gernot Blümel upozorava i na važnost dojma koji državne financije ostavljaju na financijskim tržištima. “Ako stječu dojam da dug pojedine zemlje više nije održiv, otvara se problem”, rekao je za austrijski dnevni list Der Standard. Preneseno, grabežljivci napadaju dug da bi zaradili na štetu države izdavatelja obveznica.
Austrija ima javni dug 86%, povećan 16% od 2019. godine, tijekom pandemije
Ne nužno vezano uz navedenu izjavu, oglasio se portugalski premijer António Costa. Koji je pozvao da se na razini EU revidiraju pravila ekonomskog ponašanja upozoravajući da bi trebalo izbjeći “naglo smanjenje duga i deficita”. Portugal ima javni dug od 131% BDP-a.
Costa traži “mudra” pravila za sljedeće razdoblje tvrdeći da od oštrih mjera nije bilo koristi nakon globalne financijske krize, a da potezi koji su povučeni tijekom javnozdravstvene krize pokazuju smjer kojim treba ići.
Portugalski premijer složio se s prijedlogom Europskog stabilizacijskom mehanizma (ESM), tijela zaduženog za financijsku pomoć članicama europodručja koje zapadnu u strukturne probleme, da se prihvatljiva razina javnog duga podigne na 100% BDP-a, ali da proračunski deficit ostane na 3%. Klaus Regling, čelnik ESM-a, smatra da je prag od 60% postavljen u neka druga vremena i da treba mijenjati. Costa nije zagovornik nastavka zaduživanja i navodi da je upravljanje mehanizmom povratka duga i proračunskog deficita na pretkriznu situaciju važnije od postavljanja limita. Cijeli proces mora biti ekonomski, društveno i politički održiv, zaključuje Costa.
Europska komisije je sredinom listopada otvorila proces konzultacija o Paktu o stabilnosti i rastu koji je trenutno suspendiran. S ciljem da se nađu novi modaliteti uređenja fiskalnih i inih pravila u europodručju.
Različiti pogledi austrijskog ministra i portugalskog premijera potvrđuju da će na tom planu izbiti teški sukobi sjevera, koji se smatra fiskalno odgovornim, i juga, za koji sjever smatra da je fiskalno neodgovoran. Ishod sukoba bit će od izuzetne važnosti za budućnost europodručja koje bi trebalo predstavljati jezgru jače povezane EU. EU prve brzine. Unije koja bi mogla lako marginalizirati politike poput sadašnje mađarske ili poljske.
Francuski ministar financija Bruno Le Maire ponudio je kompromisni smjer razmišljanja. "Monetarna unija zahtijeva zajednička pravila. Ali, prije nego što ih definiramo trebamo utvrditi ciljeve". Le Maire također smatra granicu od 60% zastarjelom.
Austrija i zemlje koje podržavaju taj stav ufaju se u dolazak Christiana Lindnera, čelnika njemčakih liberla (FDP), na položaj ministra financija u novoj vladi. Uvjereni da će biti njihov beskompromisni saveznik. Zanemarujući da će se na planu financija pitati i budućeg kancelara, sadašnjeg ministra financija Olafa Scholza. Koji nije zagovornik duga, ali bi mogao biti promjene pravila.
Paschal Donohoe, irski ministar financija, predsjednik euroskupine, u izjavi nakon sastanka istaknuo je dobre vijesti vezane uz bankovnu uniju. “Institucije su predstavile glavne rezultate dvogodišnjeg praćenja smanjenja rizika u bankovnoj uniji. Nastavljamo dobro napredovati na putu smanjenja rizika u bankarskom sustavu. Institucije su nas upozorile da je i dalje teško precizno odrediti utjecaj pandemije, pa ćemo i dalje biti oprezni te ćemo se u prosincu vratiti na temu bankovne unije.”
Bankovna je unija važan element Europske monetarne unije čije potpuno ostvarenje priječi pitanje zajedničkog jamstva bankovnih uloga. Sjever, ali i Austrija, zemlje koje su dobile nadimak “škrtci”, ne žele pristati na to strahujući da bi u nekom trenutku njihovi porezni obveznici morali namirivati propale uloge banaka s juga. Što bi onda vlade platile političkim porazom.
Ali, kako je rekao Jean Monnet, jedan od osnivača Unije, “Europa će biti iskovana u krizama i bit će zbroj rješenja usvojenih za te krize”.
Možda prihvatljiv dug bude 80%, idealno za Austriju?
