Izborna farsa u Rusiji je počela. Trajat će čak tri dana, od petka 15. ožujka do nedjelje 17. ožujka. Ovo je već peti mandat Vladimira Putina, koji Rusijom vlada od 2000. godine. Sve je izrežirano. Vladimir Putin trebao bi, osim očekivane pobjede u prvom krugu, dobiti najmanje "srednjoazijskih" 80 posto glasova, što u ovakvom "izbornom procesu", naravno, nije neostvarivo, ali u Kremlju žele i impozantnu izlaznost - veću od 70 posto, što će biti dodatni zadatak za "Putinov tim", s obzirom na tromost birača, koje ovako izvjesni izbori ne pale.
Uz njega će se, da bi se stvorio privod demokracije, naći trojica pomno odabranih, prorežimskih "suparnika" - Nikolaj Haritonov iz Komunističke partije Rusije (KPRF), zatim nasljednik ultranacionalističkog političara Vladimira Žirinovskog Leonid Slucki te potpredsjednik Dume Vladislav Davankov iz stranke Novi ljudi. Oni su tu tek da budu dekoracija izbornom trijumfu Vladimira Putina. "Protukandidati" su birani pomno i desetak ih je odbijeno zbog raznih tehničkih nedostataka, a pogotovo se to odnosi na jedino dvoje kandidata koji su istupali s antiratnih pozicija - Katarina Duncova (nju nisu ni pripustili izborima) te Boris Nadeždin, umjereni oporbeni čelnik koji je navodno imao nedovoljan broj potrebnih potpisa za kandidaturu.
Putin nije želio niti suparnika koji se imalo razlikuje i koji bi možda mogao dobiti određen broj glasova jer je prema istraživanjima Nadeždin mogao biti "drugi", a to onda remeti cijelu Putinovu strategiju da je cijeli narod uz njega i njegovu politiku. Ne dopušta se ni najmanje iskakanje iz zadanih režimskih normi. Podsjetimo, Putin je usred pandemije korone promijenio Ustav, prema čemu su mu dosadašnja četiri mandata anulirana i sve s novim Ustavom počinje ispočetka. Mandat traje šest godina i on bi, po tome, nakon ovih izbora 2030. mogao ponovo u kampanju. Ovi izbori su intrigantni jer se provode u uvjetima agresije na Ukrajinu i velike represije režima, ali i više-manje (trenutačne) stabilne ekonomske situacije. Izbori se održavaju i na okupiranim, odnosno anektiranim ukrajinskim područjima, pa stoga baltičke države - Litva, Latvija i Estonija - pozivaju na nepriznavanje rezultata izbora, a i ruska građanska oporba poziva EU da to učini.
Izborno državno povjerenstvo je, recimo, objavilo da se glasati može i s predočenjem ukrajinskih (!?) isprava. No zbog ratnog djelovanja, pa i napada tzv. ruskih partizana na pogranična mjesta, i ruski režimski mediji javljaju da su na mnogim mjestima birališta zatvorena, a glasanje odgođeno. Ljude se poziva da glasaju online, što je omogućeno u 29 ruskih regija, ali neovisni ruski analitičari navode da se takvo glasanje praktički ne može provjeriti, navodeći podatak da su upravo online glasovi na izborima za Dumu 2021. godine donijeli prevagu režimskim kandidatima. Putin je posljednjih tjedana dosta putovao po zemlji, nastupao na raznim forumima i televizijama, širio strah od Zapada, prijetio nuklearnim oružjem, ali i uvjeravao Ruse da je država stabilna i da neće biti nikakvih poremećaja. Neovisni sociološki instituti izračunali su da se u odnosu na ostale kvazikandidate Putin u nacionalnim medijima spominjao čak 12 puta češće, a nije bilo ni debate, naravno.
Vladimir Putin je rabio svoju uobičajenu ratnu i nacionalističku retoriku, hvalio se političkim i ekonomskim uspjesima, nije puno govorio o ratu, mada je ruska vojska ostvarila određene uspjehe na bojištu, a nije ga uzdrmala ni sumnjiva smrt njegova najvećeg političkog protivnika Alekseja Navaljnog, koji je umro/ubijen u sibirskom polarnom zatvoru. No ruska antiratna i demokratska oporba, koja je uglavnom u emigraciji, po zatvorima ili u ilegali, pozvala je Ruse da u nedjelju 17. ožujka točno u podne dođu ispred svojih birališta, ali da ne glasaju ili da pak unište listić, te time iskažu svoj prosvjed protiv ovakvih izbora i Putinove politike. No akcija "Podne protiv Putina" nije dobro sjela režimu. Proglašena je ekstremističkim činom. Tužiteljstvo Moskve je objavilo da je to "nedozvoljeno okupljanje" te da će svi koji "remete izborni proces" potpasti pod članak krivičnog zakona i prijeti im zatvorska kazna i do pet godina.
Kremlj ništa ne prepušta slučaju. Putin će, dakle, pobijediti, a neki ruski neovisni analitičari smatraju da će nakon toga biti prinuđen povući mnoge nepopularne poteze. Jedan od njih bi bila nova mobilizacija. Vojni analitičari tvrde da Rusima nedostaje najmanje 300 do 350 tisuća vojnika, pogotovo ako misle nastaviti s prodorima. Uz to, treba im i dosta vojske koja bi kontrolirala osvojeno područje. Stoga smatraju da će biti jako teško izbjeći novi val opće mobilizacije. Drugo, očekuje se povećanje poreznih stopa jer već se sada najavljuje rebalans ovogodišnjeg proračuna, pogotovo zato što je trenutni privredni rast vezan upravo za ulaganja iz proračuna.
Putin je pred izbore zagrabio u kasu - povećao je mirovine i plaće vojsci, policiji i državnoj birokraciji, povećao pomoć obiteljima poginulih u Ukrajini, a očekuju se i daljnji rast inflacije, koja nikako da padne ispod 7,5 posto mjesečno, ali i moguć pad rublja. Putin za vojsku izdvaja preko 40 posto proračuna, što je gotovo više nego što je to činio SSSR, a smanjio je iznose za socijalna davanja, zdravstvo i obrazovanje. Raste samo vojna proizvodnja (zbog nje je rast BDP-a 3,5 posto), ali ostale grane industrije zbog toga trpe i već sada imaju problema s radnom snagom te im opada produkcija. Prvi put u posljednjih 15 godina zabilježen je i pad poljoprivredne proizvodnje (doduše nešto preko 1 posto, ali s tendencijom daljnjeg pada), pa ekonomski analitičari smatraju da bi to već krajem 2024., a pogotovo tijekom 2025. godine moglo doći na naplatu.
Dakle, u Putinovoj Rusiji ništa novo. Putin učvršćuje vlast. Bit će zanimljivo kako će reagirati Zapad. Teško da neće priznati rezultate izborne šarade jer Putin ipak nije Aleksandar Lukašenko. Bilo kako bilo, Putina u njegovu petom mandatu čekaju velika iskušenja i bit će zanimljivo pratiti kako će se on s tim nositi - hoće li ga "odnijeti voda" ili će se jačanjem represije održavati na vlasti.